Pitanje za jedan dolar (nipo\u0161to milijun zato \u0161to je pitanje isuvi\u0161e jednostavno) je kakav bi Osijek bio grad da, kojim slu\u010dajem, nema Sveu\u010dili\u0161te. Kako bi tada izgledao dobni sastav stanovni\u0161tva u na\u0161em gradu? Dovoljno je re\u0107i da iz popisa stanovni\u0161tva iz 2011. godine proizlazi da indeks starenja za Osijek prelazi 120, pri \u010demu svaki indeks koji prelazi 100 svrstava odnosno podru\u010dje, mjesto i\/ili grad u sustav izrazito duboke starosti – tzv. Tip 4 – mjesto duboke ostarjelosti populacije. Ina\u010de, jo\u0161 2011. godine Grad Osijek se s prosjekom starosti 41,9 godine nalazio iza starosnih pokazatelja Republike Hrvatske. Mo\u017eemo samo zamisliti kakva je situacija danas, deset godina poslije i “pribojavati se” rezultata novog popisa stanovni\u0161tva koji \u0107e, sasvim sigurno, u mnogim svojim aspektima biti katastrofalan. <\/p>\n
Kako bi izgledalo tr\u017ei\u0161te rada u na\u0161em gradu da, kojim slu\u010dajem nemamo Sveu\u010dili\u0161te i studentsku populaciju? I vrapci na grani znaju da brojni studenti obavljaju razli\u010dite poslove na temelju tzv. studentskih ugovora koji sa sobom nose ni\u017ee porezno optere\u0107enje nego \u0161to je to slu\u010daj s klasi\u010dnim ugovorima o radu kao i to da je krajem 2018. godine pravo na rad preko student servisa pro\u0161ireno i na izvanredne studente \u0161to prije nije bio slu\u010daj. Iako bi studenti trebali prvenstveno studirati i stjecati znanja i tek povremeno obavljati poslove koji nisu u domeni njihova budu\u0107e struke i specijalnosti, situacija je o\u010digledno takva da je voda do\u0161la do grla. Potreba za mladom radnom snagom je o\u010dito nasu\u0161na i bez studenta spremnih obavljati najrazli\u010ditije poslove situacija s pronalaskom radnika bila bila vjerojatno neizdr\u017eva. Puno bi poslova propalo ili svoje operacije moralo svesti na minimum i to bi se onda dalje prelilo na demografska kretanja. Dakako, katastrofa s raspolo\u017eivosti radne snage u pojedinim strukama nije od ju\u010der – ona je rezultat intenzivnih demografskih promjena jer brojni umirovljenici i invalidi uglavnom nisu mladi niti fleksibilni, a izostala je bilo kakava smislena politika u pogledu produkcije onih zanimanja za kojima postoji ili \u0107e postojati nasu\u0161na tr\u017ei\u0161na potreba.<\/p>\n
Kako bi izgledao stambeni korpus Grada Osijeka da, kojim slu\u010dajem, nemamo Sveu\u010dili\u0161te i studente? Postoje li bilo kakve procjene o ekonomskom doprinosu studentske populacije i njihovom udjelu u BDP-u Osijeka i regije? Studenti su potro\u0161a\u010di najrazli\u010ditijih usluga i proizvoda, a ne smijemo zanemariti niti \u010dinjenicu da mnogi gra\u0111ani svoj ekonomski opstanak baziraju na najmu stanova upravo studentima. Doista, \u0161to bi danas Osijek bio i kako bi grad izgledao demografski da, kojim slu\u010dajem, Osijek nije grad u kojemu postoje brojni fakulteti i sveu\u010dili\u0161ni odjeli. <\/p>\n
Naizgled ovo se pitanje \u010dini blesavim i izli\u0161nim zato \u0161to Osijek jest grad u kojemu stoluje jedno srednje veliko sveu\u010dili\u0161te. Me\u0111utim osje\u010dko sveu\u010dili\u0161te je u velikim problemima. Ono sporo odgovara na promjene koje se doga\u0111aju u akademskom svijetu, sada dodatno potaknute pandemijom koronavirusa. \u0160lag na tortu rekli bi zlobnici…demografski rasap u kombinaciji s drugim korona i inim nesnala\u017eenjima ne predstavlja naro\u010dito dobru podlogu za stabilan i progresivan sveu\u010dili\u0161ni razvoj. <\/p>\n
Pandemija koronavirusa \u0107e sasvim sigurno ostaviti zna\u010dajne posljedice na mnoge aspekte dru\u0161tvenog i ekonomskog \u017eivota u Republici Hrvatskoj kao \u0161to \u0107e to biti slu\u010daj i drugdje u svijetu. Ona \u0107e djelovati kao katalizator za mnoge procese, uklju\u010duju\u0107i i one u sektoru visokog obrazovanja. Iako je nezahvalno iznositi predikcije o budu\u0107im stanjima zato \u0161to se svijet konstantno mijenja, ipak na temelju sada poznatih \u010dinjenica mo\u017eemo donijeti odre\u0111ene zaklju\u010dke, razmisliti i odrediti \u0161to je potrebno u\u010diniti kako bi se pribli\u017eili idealu zapadnog na\u010dina obrazovanja, reformirali obrazovne procese i podigli njihovu kvalitetu. Rije\u010d bi bila o najboljoj mogu\u0107oj pripremi za izuzetno izazovna vremena pred nama. <\/p>\n
Sistemska analiza pojava i me\u0111unarodno iskustvo te op\u0107enito povezanost sa svijetom je ono \u0161to krasi osobe iz sustava visokog obrazovanja te je logi\u010dno da projekcije budu\u0107ih, kao uostalom i analize sada\u0161njih stanja dolaze iz akademije koja je uvijek bila posve\u0107ena naprednom u\u010denju i \u0161irenju znanja, dakle najpozvanija analizirati stanja, o svemu progovarati otvoreno i bez zadr\u0161ke te svoje projekcije i planove pripremati na temelju konkretnih \u010dinjenica stavljenih u kontekst me\u0111unarodnih saznanja i iskustava. Nastavnici na Sveu\u010dili\u0161tu dobro znaju i mnogi dijele taj subjektivni dojam i stav da sveu\u010dili\u0161ta i njihove sastavnice ne smiju biti dru\u0161tveni ukrasi, sustavi s nedore\u010denom dru\u0161tvenom ulogom. Tako\u0111er, sveu\u010dili\u0161ta ne smiju biti stati\u010dna i imuna na brze promjene koje se doga\u0111aju u razvijenim dijelovima svijeta zato \u0161to pasivnost ili nedovoljna anga\u017eiranost na pra\u0107enju i implementaciji novih trendova proces razvoja lako mo\u017ee odvesti u stranputicu iz koje je poslije te\u0161ko iza\u0107i na stazu razvoja i uspjeha. Osijek i Slavonija nisu udaljeni od zapadne Europe i lako je ustanoviti \u0161to bi to bio ogledni obrazac srednje velikog sveu\u010dili\u0161ta kojemu bi trebalo te\u017eiti. \u010cak i lo\u0161 i manjkav plan djelovanja koji svoj temelj ima u prethodno jasno identificiranim \u010dinjenicama bolji je od nikakvog plana i ad hoc djelovanja te stihijskog suo\u010davanja s izazovima kojih u ovim vremenima sasvim sigurno ne manjka. Identifikacija novih polaznih to\u010dki koje \u0107e biti potrebno preto\u010diti u realno provediv model razvoja je nu\u017enost jer je bez kontekstualizacije poznatih parametara nemogu\u0107e jasno definirati i postaviti ciljeve i zapo\u010deti poduzimati mjere koje bi u srednjem roku rezultirale kakvom-takvom konvergencijom sa stanjima na sveu\u010dili\u0161nim sustavima zapadnog tipa.<\/p>\n
Problemi su brojni. Primjerice, \u010dinjenica je da ne pru\u017eaju sve sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta jednako (tr\u017ei\u0161no) perspektivne akademske programe kao i da postoje zna\u010dajne razlike u prostornoj, mo\u017eda i kadrovskoj kapacitiranosti za realizaciju razvojnih i istra\u017eiva\u010dkih planova. Dezintegriranost sastavnica na razini Sveu\u010dili\u0161ta stoji u opreci s bilo kakvim nastojanjem da se pove\u0107a u\u010dinkovitost i uspostavi model koji bi napokon doveo do u\u010dinkovitog upravljanja resursima koji uop\u0107e nisu zanemarivi. Primjerice, ako je nova dvorana sa svom potrebnom informati\u010dkom i drugom opremom u novoj zgradi jedne od sastavnica prazna \u0161est ili osam ili dva sata tijekom dana postoje li prepreke da tu dvoranu koriste drugi fakulteti koji trebaju prostor za realizaciju nastave ili neki drugi posao? Problem je posebno izra\u017een sada kada postoje posebna ograni\u010denja i pravila koja zahtijevaju provedbu pravila o distanci i maksimalnom broju osoba koje mogu boraviti u zatvorenom prostoru. Osim u\u010dinkovitog upravljanja resursima integracija sveu\u010dili\u0161ta ima i niz drugih prednosti. Rije\u010d je o ne\u010demu \u0161to je davno prepoznato od strane Europske komisije koja u svojim izvje\u0161\u0107ima o stanju u Republici Hrvatskoj redovito apostrofira problem fragmentarnosti sveu\u010dili\u0161ta i pravne autonomije fakulteta kao prepreku bilo kakvom pove\u0107anju u\u010dinkovitosti i me\u0111unarodnoj prepoznatljivosti sveu\u010dili\u0161ta i hrvatskog visokog obrazovanja. Europska komisija ne daje bilo kakve, ve\u0107 prijedloge koji svoju podlogu imaju u iskustvima drugih, razvijenijih dr\u017eava u kojima sveu\u010dili\u0161ta nisu samo nakupine fakulteta ve\u0107 sustavi koji imaju svoj jasno izra\u017een identitet, nagla\u0161enu ekonomsku ulogu i dru\u0161tvenu odgovornost. Neu\u010dinkoviti sustavi se sporo moderniziraju, ti su procesi uvijek povezani s preprekama i formalnostima za \u010dije je savladavanje potrebno dosta vremena, a upravo je modernizacija i internacionalizacija visokog obrazovanja i procesa studiranja na svim razinama klju\u010dna poluga koja mo\u017ee osigurati prepoznatljivost Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku na \u0161iroj razini, posljedi\u010dno probitke za Grad Osijek i cijelu regiju.<\/p>\n
\u010cinjenice<\/strong><\/p>\n Prva stvar koju je va\u017eno shvatiti je da razrade u ovom tekstu ovo nisu prazne pri\u010de. Vrijeme brzo prolazi i ne smije se pasivno promatrati kako se sveu\u010dili\u0161ta u drugim dr\u017eavama brzo mijenjaju i prilago\u0111avaju novim trendovima i pojavama dok se kod nas misli da se razli\u010dita stanja uvijek mogu opravdavati s op\u0107im stanjem dru\u0161tva i njegovim politi\u010dkim (ne)prilikama. Postoji niz \u010dinjenica koje treba uzeti u obzir prilikom konstruiranja plana za razdoblje koje je pred nama, posebno uva\u017eavaju\u0107i aspekt transformacije sveu\u010dili\u0161nih sustava zbog pandemije koronavirusa.<\/p>\n O \u010demu je konkretno rije\u010d kada govorimo o kvaliteti obrazovnog procesa?<\/strong><\/p>\n Postoje mnogi aspekti studiranja koji bi se mogli sagledati kroz prizmu kvalitete. Me\u0111utim, ipak treba uzeti da su neki aspekti va\u017eniji od drugih. Ako poku\u0161amo sistematizirati na\u0161a iskustva i dojmove koje smo ostvarili tijekom boravka na zapadnim sveu\u010dili\u0161tima tada smo lako mogli uo\u010diti nekoliko stvari koje se mogu okarakterizirati klju\u010dnima za studiranje. Naravno da se u pozadini uvijek odvijaju razni birokratski procesi, me\u0111utim ono \u0161to je vidljivo prema van je lako uo\u010dljivo i orijentirano prema funkcionalizaciji i osiguranju kvalitete. Prvo je to da su sveu\u010dili\u0161ta strukturirana na na\u010din da centralnu poziciju sveu\u010dili\u0161ta i njegovih pojedinih sastavnica dr\u017ee sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice i knji\u017enice pojedinih sastavnica. Prilikom svake gradnje imalo se na umu da svoje centralno mjesto, svojevrsno te\u017ei\u0161te svemu treba dati u vidu knji\u017enica. Ne treba izgubiti iz vida da kada govorimo o knji\u017enicama ne govorimo samo o prostorima u kojima se mogu posuditi ili obaviti uvid u neke knjige \u2013 rije\u010d je prije svega o radnim prostorima u kojima je studentima omogu\u0107eno da samostalno pristupaju literaturi i bazama podataka (danas je pristup bazama uglavnom otvoren kada se njima pristupa putem sveu\u010dili\u0161nog ra\u010dunala ili sa sveu\u010dili\u0161ne mre\u017ee), prostorima s modernim skenerima i kopirnim ma\u0161inama (neshvatljivo je kako se jo\u0161 uvijek nije shvatilo da monopol na poslove kopiranja u inozemstvu imaju sveu\u010dili\u0161ta, a ne privatni poslovni poduhvati razasuti u neposrednoj blizini fakulteta), prostorima koji su iskrojeni kako za samostalan rad i u\u010denje tako i za razli\u010dite kolaboracije u vidu osmi\u0161ljavanja projekata i drugih zajedni\u010dkih aktivnosti (primjerice novi kampus Sveu\u010dili\u0161ta Northampton u Engleskoj je namjerno osmi\u0161ljen tako da poti\u010de na kreativne i kolaborativne studentske aktivnosti). U takvim prostorima radni intenzitet je visok jer postoji tiha me\u0111usobna interakcija potaknuta ugodnim okru\u017eenjem i dugim radnim vremenom koje po naravi stvari uklju\u010duje subote, nedjelje, nerijetko i druge neradne dane. Va\u017enost knji\u017enica i zajedni\u010dkih studentskih radnih prostora je va\u017ena i zato \u0161to je danas za mlade pravnike od odlu\u010dne va\u017enosti osim temeljnih pravnih instituta i ustavnih odrednica spoznati vrijednost istra\u017eiva\u010dkog rada (sudska praksa danas predstavlja izuzetno va\u017ean izvor prava), urednog pravnog izra\u017eavanja, argumentacije i logike, prije nego gubiti vrijeme na u\u010denju napamet izri\u010daja razli\u010ditih pojmova i tehnikalija. Danas je mnoge stvari iz hrvatskog prava i prakse te\u0161ko razumjeti i istinskim pravnim profesionalcima pa je studente uz odgovaraju\u0107e mentorstvo i superviziju potrebno opskrbiti sa sposobno\u0161\u0107u pravnog izra\u017eavanja na bazi samostalno provedenih istra\u017eivanja i analiza. Kome \u0107e sutra trebati pravnik koji nije u stanju detektirati problem te kroz jasno i pismeno izra\u017eavanje pru\u017eiti svestranu argumentaciju u prilog neke teze i\/ili modela. Mi smo danas svjedoci kako se u hrvatskoj pravnoj praksi propisi \u010desto primjenjuju mehani\u010dki, da je argumentacija sudova i javnopravnih tijela nerijetko slaba i pogre\u0161na, da su tuma\u010denja takva da katkada negativno zadiru u samu bit pravnog sustava iz \u010dega ispada da se prava i slobode \u010desto jam\u010de samo na formalnoj razini, bez ikakvog prakti\u010dnog dosega i sadr\u017eaja, a kamoli u skladu s nekim prihva\u0107enim me\u0111unarodnim i europskim pravnim standardima. Poseban je problem uplitanje politike u zakonodavne procese, \u010dak i onda kada struka jasno uka\u017ee i doka\u017ee da se \u010dine nedopustivi propusti i gre\u0161ke. Rje\u0161enje za takva stanja sasvim sigurno nije podu\u010davanje koje \u0107e u vidokrugu imati samo zakone i podzakonske propise, ve\u0107 izlazak iz takvih okvira i pou\u010davanje prava na jednim novim i druk\u010dijim osnovama koji \u0107e studentima u punom smislu otvoriti mogu\u0107nost spoznaje prava, ali i procesa koji obilje\u017eavaju nastanak prava u njegovim zakonskim, teoretskim i prakti\u010dnim osnovama. <\/p>\n Takvo podu\u010davanje podrazumijeva razli\u010dite tehnike i svima njima je zajedni\u010dko uklju\u010divanje studenata u raspravu, poticanje na razmi\u0161ljanje i pisanje i ono \u0161to je najva\u017enije i bez \u010dega se potonje ne mo\u017ee ostvariti \u2013 kontinuiran rad na prou\u010davanju materijala u poticajnom okru\u017eenju poput knji\u017enica, koje ponovimo \u2013 nisu samo mjesta gdje se prikuplja i sre\u0111uje gra\u0111a te pohranjuju knjige ve\u0107 mjesta za u\u010denje, pisanje i druge aktivnosti. U kona\u010dnici, doista se mo\u017eemo zapitati ima li smisla u 21. stolje\u0107u putem prezentacija studentima prenositi informacije koje se lako mogu prona\u0107i u temeljnoj literaturi ili je obrazovnom procesu po\u017eeljno pristupiti na na\u010din koji \u0107e omogu\u0107iti da se pravni instituti i problemi prikazuju u njihovom punom svjetlu pri \u010demu se mora po\u010deti inzistirati na odgovaraju\u0107im nastavnim pripremama od strane studenata. <\/p>\n Nove tehnologije nakon pandemije koronavirusa<\/strong><\/p>\n Uporaba novih tehnologija nema alternativu. Informatizacija i kompjuterizacija svijeta je nezaustavljiv proces. Isto tako treba jasno re\u0107i da nije rije\u010d o ne\u010demu \u0161to je novo i nepoznato kao i to da dana\u0161nje mogu\u0107nosti internetskih sustava koje su prakti\u010dki preko no\u0107i postale prepoznate od strane stotina milijuna ljudi diljem svijeta postojale i prije pet, deset i vi\u0161e godina. One mo\u017eda nisu bile sve user-friendly kao \u0161to su to danas niti su obilovale opcijama i nadogradnjama koje sada postoje, me\u0111utim odr\u017eavanje web konferencije, snimanje u\u010dinioca, dostava materijala putem interneta, konstruiranje on-line ispita i sli\u010dno su sve odreda opcije koje su postojale prije pandemije koronavirusa. Nakon \u0161to se pandemija smiri i kona\u010dno nestane postavlja se pitanje na koji na\u010din i u kojoj mjeri treba integrirati sustave za virtualno i udaljeno u\u010denje (virtual, distant, remote teaching & learning) u nastavne procese i izvo\u0111enje studijskih programa te mogu li takvi sustavi doprinijeti op\u0107oj kvaliteti nastavnog procesa na Sveu\u010dili\u0161tu. O tome je ve\u0107 sada va\u017eno dobro promisliti kako bi se izbjegla potencijalna nesnala\u017eenja i problemi kada postane mogu\u0107e svu nastavu izvoditi na tradicionalan na\u010din. Prva stvar koju smo mogli uvidjeti tijekom virtualne nastave je da su dana\u0161nje mogu\u0107nosti ra\u010dunalnih programa takve da je uz adekvatnu didakti\u010dko metodolo\u0161ku pripremu i prilagodbu mogu\u0107e odr\u017eati sasvim pristojan i funkcionalan nastavni set. \u0160tovi\u0161e, kada je rije\u010d o manjim grupama studenata mo\u017ee se veoma u\u010dinkovito emulirati stanje u dvorani i od studenata zahtijevati uklju\u010divanje u raspravu te provoditi diskusiju kada je to potrebno radi pru\u017eanja odgovaraju\u0107ih razja\u0161njenja. Vremenski odmak do kojega dolazi u komunikacijskom lancu je relativno mali i treba o\u010dekivati da \u0107e u budu\u0107nosti kada latencija postane dovoljno malena do\u017eivljaj web-conferencing-a postati u toj mjeri pobolj\u0161an i dinami\u010dan da \u0107e se bez ikakvih problema radni sastanci i nastava za veliki broj sudionika mo\u0107i odr\u017eavati bez osobitih, ako ikakvih komplikacija. Zna\u010di li to da je vrijeme za \u0161iroko uvo\u0111enje telematske nastave u pogledu svih kolegija koji nemaju izra\u017eenu prakti\u010dnu komponentu, dakle koji se na sadr\u017eajnoj i tehni\u010dkoj razini mogu prilagoditi virtualnom nastavnom procesu? Zna\u010di li to da \u0107e u budu\u0107nosti sastavnice na na\u0161em Sveu\u010dili\u0161tu postati prete\u017eito orijentirane na telematske sustave? Zna\u010di li to da \u0107emo u budu\u0107nosti u na\u0161im dvoranama imati samo nekolicinu studenata jer \u0107e ve\u0107ina nastavu pratiti putem svojih mobitela i kompjutera? <\/p>\n Nema sumnje da nastava na daljinu ima neke prednosti, kako za studente tako i za nastavnike. Administracija nastavnih poslova i njihovo obavljanje je puno jednostavnije kada se jednom obavljena priprema mo\u017ee lako ponovno koristiti i distribuirati prema novim generacijama studenata. Mnogim studentima je mnogo isplativije nastavu pratiti od ku\u0107e, udaljeni od sveu\u010dili\u0161nog centra jer se na taj na\u010din mogu eliminirati tro\u0161kovi koje mjesto studiranja uobi\u010dajeno nosi sa sobom. Dodu\u0161e, nastaje otklon od onoga \u0161to studentski \u017eivot i socijalizacija donose sa sobom, ali u dana\u0161nje vrijeme kada tro\u0161kovi studiranja dolaze u prvi plan pretpostavka je da \u0107e svaka cost-benefit analiza rezultirati zaklju\u010dkom o prevazi tro\u0161kova nad onim \u0161to mo\u017eemo podvesti pod tradicionalne aspekte studiranja.<\/p>\n U tom smislu u narednom vremenu bit \u0107e potrebno \u010dim prije osmisliti precizan model koji \u0107e samo eventualno, u iznimnim slu\u010dajevima, dopu\u0161tati devijaciju od tradicionalnog modela studiranja i odr\u017eavanja nastave u fakultetskim dvoranama. Odabir nastavnog modela ne smije biti prepu\u0161ten samim nastavnicima ve\u0107 treba jasno propisati kada i u kojim situacijama se nastava i nastavni radni susreti mogu odr\u017eavati online. Po naravi stvari individualne konzultacije i radni sastanci s malim brojem studenata mogu se u slu\u010daju potrebe odr\u017eavati na daljinu, me\u0111utim svi drugi nastavni procesi moraju se izvoditi u\u017eivo i dinami\u010dno, na na\u010din koji \u0107e studente stimulirati i aktivirati za uklju\u010divanje u diskusije i kontinuirano obavljanje radnih zadataka. Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, zadaci u vidu is\u010ditavanja i prou\u010davanja akademskih materijala te posebno sudske prakse, redoviti zadaci u vidu pisanje eseja i ogleda su studentski poslovi na koje se u narednom vremenu treba staviti osobit naglasak i koji, uz odgovaraju\u0107u superviziju predmetnih nastavnika mogu potpuno promijeniti na\u010din i do\u017eivljaj studiranja te u kona\u010dnici pozitivno utjecati na njegovu kvalitetu. Ovo nije ne\u0161to \u0161to treba biti aplikativno samo u odnosu na pravne i druge dru\u0161tvene znanosti, ve\u0107 je sasvim sigurno rije\u010d o modelu koji se mo\u017ee aplicirati na mnogim studijskim programima. Postoji i potreba da se na razini Sveu\u010dili\u0161ta uspostavi uniforman informacijski i informati\u010dki model. Sada imamo situaciju da postoji cijeli niz sustava u uporabi \u0161to stvara malu konfuziju, potrebu za svakodnevnim \u201e\u0161altanjem\u201c izme\u0111u informati\u010dkih sustava \u0161to je nepotrebno, a i ne doprinosi lak\u0161oj obradi svih podataka.<\/p>\n Nije li ve\u0107 davnih dana bilo mogu\u0107e uspostaviti na\u010din izravne elektroni\u010dke komunikacije putem sveu\u010dili\u0161no-administriranih email adresa na koje bi studenti primali sve slu\u017ebene informacije o odlukama Sveu\u010dili\u0161ta i pojedina\u010dnih sastavnica? Iako se tako mo\u017eda ne \u010dini, postoji velika razlika izme\u0111u uporabe slu\u017ebenih i privatnih email adresa jer se za slu\u017ebene adrese mogu vezati odre\u0111ene presumpcije \u0161to nije slu\u010daj s katkada potpuno blesavim akronimima privatno otvorenih i administriranih adresa. \u010cak i da se progresivno otpo\u010dne ulagati u proces uobli\u010davanja jedinstvenog sveu\u010dili\u0161nog informacijskog sustava i unifikaciju svih njegovih sastavnih dijelova jo\u0161 je jako puno posla koje treba obaviti.<\/p>\n Mo\u017eemo zaklju\u010diti; pandemija \u0107e prestati jer \u0107e medicina i tehnologija svoj posao sasvim sigurno dobro odraditi. U pandemiji nije pobijedio virus ve\u0107 su pravi pobjednici osim znanosti koja traga za lijekom mediji i internet, dakle tehnolo\u0161ke kompanije koje stoje iza gotovo svih dru\u0161tvenih procesa, iako mi mo\u017eda ne mislimo da je tome ba\u0161 tako. Civilizacija \u0107e pre\u017eivjeti i ovu \u201ekataklizmu\u201c i stvari \u0107e se vratiti u neki oblik novog normalnog koje smo u jednom trenutku prihvatili za \u201emoto\u201c borbe protiv pandemije. Me\u0111utim upravo stoga \u0161to to \u201enovo normalno\u201c ne treba postati \u201enormalno\u201c jer ono naprosto nije normalno, bit \u0107e nu\u017eno \u010dim je prije mogu\u0107e vratiti nastavne procese na fakultete, napokon u\u010diniti iskorake i izgraditi sveu\u010dili\u0161nu i pojedina\u010dne knji\u017enice te studiranje u Osijeku pribli\u017eiti studiranju na na\u010din na koji ono funkcionira u razvijenom svijetu. Potrebno je napraviti \u201etweak\u201c u na\u010dinu podu\u010davanja i pristupa kako bi se na\u0161e Sveu\u010dili\u0161te transformiralo u sustav koji \u0107e emulirati ono \u0161to se ve\u0107 dugo vremena radi na zapadu. Izuzetno je va\u017eno shvatiti i percipirati da je rije\u010d apsolutno jedinoj \u0161ansi za kontinuirani razvoj Sveu\u010dili\u0161ta, rije\u010d je o jedinom mogu\u0107em odgovoru na stagnaciju i odlazak u re\u017eim prosje\u010dnosti. Ali prosje\u010dnost u globaliziranom svijetu vi\u0161e ne prolazi, ona nema budu\u0107nost! Mogu\u0107e je da \u0107e ovu krizu iskoristiti bogati i mo\u0107ni da postanu jo\u0161 napredniji nad ostatkom svijeta. Cijena studiranja u zapadnoj Europi je ve\u0107 neko vrijeme u padu i nije nemogu\u0107e da \u0107e subvencije za studente u budu\u0107nosti postati jo\u0161 dostupnije. Ako mi idu\u0107ih godina na svojim fakultetskim hodnicima ne budemo imali vrevu i puno studenata patiti \u0107e ne samo Sveu\u010dili\u0161te ve\u0107 i grad i cijela regija. Dosadne i nadvladane nastavne modele treba odbaciti te u\u010diniti iskorak i prilagodbu koja \u0107e zahtijevati od svih perspektivnih studenata maksimalno uklju\u010divanje u proces studiranja neovisno o tome je li rije\u010d o redovnim ili izvanrednim studentima. Na zapadu studenti koji su posve\u0107eni procesu studiranja na na\u010din na koji se to od njih tra\u017ei ne mogu tako lako pasti ispit jer se pravi ispit nikada ne krije u kona\u010dnom ispitu, ve\u0107 u adekvatnoj superviziji i kontinuiranoj radnoj aktivnosti. Sveu\u010dili\u0161te ne smije biti pasivno i stagnantno, ono mora aktivno djelovati na korist svih svojih sastavnica i studenata i kada je u pitanju kvaliteta studiranja i kada je u pitanju sve ono \u0161to tu kvalitetu \u010dini, a to je i stvaranje uvjeta za pravi studentski \u017eivot koji se vrti oko istra\u017eivanja i upijanja znanja iz razli\u010ditih izvora te socijalizacije na svim razinama, uklju\u010duju\u0107i i sportske aktivnosti. Stoga se ne mo\u017ee vi\u0161e opravdavati stanje u kojem nemamo knji\u017enicu, ali neke sastavnice imaju velebne sveu\u010dili\u0161ne zgrade s ne\u0161to studenata odmah preko puta derutne bolnice s puno pacijenata. Rije\u010d je o paradoksima koje treba hitro otkloniti te postoje\u0107e prostore i sve druge potencijalne maksimalno iskoristiti. Temelji za takvo djelovanje se moraju \u010dim prije ostvariti na normativnoj i svim drugim razinama, me\u0111u inim i zato \u0161to su potencijali znatno ve\u0107i od onoga \u0161to sada imamo i taborimo. Zato \u0107e na valu obe\u0107ane pomo\u0107i iz EU trebati biti pametan i pogoditi prava vrata, vrata stabilnog i dugoro\u010dnog razvitka umjesto vrata koja \u0107e nas suo\u010diti s problemima onda kada to ve\u0107 bude kasno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pitanje za jedan dolar (nipo\u0161to milijun zato \u0161to je pitanje isuvi\u0161e jednostavno) je kakav bi Osijek bio grad da, kojim slu\u010dajem, nema Sveu\u010dili\u0161te. Kako bi tada izgledao dobni sastav stanovni\u0161tva u na\u0161em gradu? Dovoljno je re\u0107i da iz popisa stanovni\u0161tva…<\/p>\n","protected":false},"author":1044,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n