{"id":330,"date":"2021-02-10T16:50:40","date_gmt":"2021-02-10T15:50:40","guid":{"rendered":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=330"},"modified":"2021-02-11T21:32:01","modified_gmt":"2021-02-11T20:32:01","slug":"sibicara","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=330","title":{"rendered":"\u0160ibicara"},"content":{"rendered":"

U Kauflandu i Lidlu \u0161ibice se prodaju u pakiranju od 10 komada za 3 kn po pakiranju. Ako \u0161ibice kupujete na trafici tada su puno skuplje, nerijetko nisu zna\u010dajno jeftinije od upalja\u010da. To je moje iskustvo s cijenom \u0161ibica koja, \u010dak i kada je vi\u0161a ili visoka pronalazi svoje kupce. Kada je, pak, rije\u010d o njihovoj uporabljivosti tada treba primijetiti da se \u0161ibice jo\u0161 uvijek svestrano rabe (logi\u010dno, ina\u010de se ne bi svugdje prodavale). Nebitno je li rije\u010d o paljenju vatre, svije\u0107e, cigarete ili nekoj drugoj potrebi za instantnim plamenom na malom drvenom \u0161tapi\u0107u ili karton\u010di\u0107u opstoji ve\u0107 stotinama godina (postoje zapisi kako su se prve \u0161ibice pojavile u Kini u srednjem vijeku, dok su se klasi\u010dne tvorni\u010dko proizvedene kemijske \u0161ibice pojavile na tr\u017ei\u0161tu po\u010detkom XIX. stolje\u0107a).  Ukratko, rije\u010d je zanimljivom, jednostavnom i nadasve potrebnom proizodu, dovoljno jeftinom da nitko, \u010dak niti kada je cijena kutije \u0161ibica pedeset ili sto puta vi\u0161a od proizvodne ne kalkulira s pla\u0107anjem istaknute cijene. Mo\u017eemo dodati i to da je rije\u010d o proizodu koji je pogodan za marketing zato \u0161to na kutiju \u0161ibica mo\u017eete otisnuti razli\u010dite poruke i reklame.<\/p>\n

Povjesni\u010dari i mnoge druge osobe koje su istra\u017eivale, mo\u017eda i do\u017eivjele industrijski Osijek znaju kako je Osijek kao veliki industrijski grad dugo vremena bio jedan od predvodnika industrijskih tijekova – ovo i za vrijeme Monarhije, i Dr\u017eave SHS i Kraljevine i svih onda\u0161njih Jugoslavija. Nije trebalo pro\u0107i dugo vremena prije nego bi se nove tehnologije i strojevi razvijeni negdje u Europi pojavili u na\u0161em gradu na Dravi. Tako je poduze\u0107e Prva osje\u010dka tvornica ognjila osnovano jo\u0161 1856. godine i u razli\u010ditim pravnim oblicima ono je djelovalo i uspje\u0161no proizvodilo \u0161ibice sve dok se sve \u010detiri automatske linije za proizvodnju \u0161ibica nisu prodale \u0161to je posljedi\u010dno dovelo do ga\u0161enja proizvodnje \u0161ibica u na\u0161em gradu. Do tada je privatizirano poduze\u0107e Drava tvornica \u017eigica proizvodila \u0161ibice i ta osnovna proizvodnja i djelatnost je dru\u0161tvu donosila najve\u0107i dio prihoda.<\/p>\n

Moja namjera ovdje nije potaknuti raspravu o tome za\u0161to je i kako propala na\u0161a poznata tvornica. Pretraga interneta otkriva da postoje neki tekstovi koji doti\u010du problem (kliknite ovdje<\/a>), a postoje i slu\u017ebeni dokumenti iz kojih se mo\u017ee vidjeti kako je cijela pri\u010da pretvorbe i privatizacije tekla i \u0161to je kona\u010dna, dakako negativna revizijska ocjena provedenih pravnih i ra\u010dunovodstvenih malverzacija (Izvje\u0161\u0107e o obavljenoj reviziji i privatizaciji iz prosinca 2003.<\/a>).  \u010cinjenica je da je Osijek nekada imao \u0161ibicaru, ali danas ju vi\u0161e nema niti \u0107e ju vi\u0161e ikada imati pa kada preko puta groblja kupujete lampion i dobijete \u0161ibice znajte da je rije\u010d o \u0161ibicama iz Poljske, Indije, Kine ili neke druge dr\u017eave. Primjerice ja sam nedavno vidio kutiju \u0161ibica s naznakom dr\u017eave podrijetla \u0160vedska iz \u010dega ispada da se u \u0160vedskoj \u0161ibice isplati proizvoditi i izvoziti diljem svijeta, dok je kod nas to vi\u0161e nije slu\u010daj iaoko je osje\u010dka tvornica bila starija \u010dak i od najstarijih \u0161vedskih tvornica \u0161ibica. Dokaz da je tome tako na\u0107i \u0107ete ako kliknete ovdje<\/a>.<\/p>\n

Ja \u017eelim ukazati na sljede\u0107i problem; danas je biv\u0161a tvornica u jednom dijelu (sjeverna strana Reisnerove ulice) ru\u0161evna neosigurana struktura ispunjena sme\u0107em i gra\u0111evinskim otpadom, a u svojem ju\u017enom sektoru struktura obrasla u \u0161ipra\u017eje, zapu\u0161tena i tako\u0111er kontaminirana otpadom, struktura o \u010dijem postojanju i njenoj \u0161tetnosti za \u017eivot gra\u0111ana nitko godinama ne vodi ra\u010duna. Prije deset godina dogodila se tragedija. Naime u prostoru tvornice dogodila se eksplozija i petero ljudi je bilo ozlije\u0111eno, a kasnije je i jedna ozlije\u0111ena radnica preminula! Eksplozija, sme\u0107e, ru\u0161evni objekti, opasne (s)tvari…sve u najstro\u017eem centru Grada Osijeka!<\/p>\n

Deset je godina pro\u0161lo i prostor biv\u0161e tvornice i dalje stoji napu\u0161ten, derutan i kontaminiran. Tko zna je li tamo jo\u0161 uvijek uskla\u0111i\u0161ten neki opasni otpad i na koji na\u010din postoje\u0107i otpad utje\u010de na zdravlje gra\u0111ana koji prebivaju u blizini tvornice, a mo\u017eda i svih nas koji \u017eivimo u Osijeku. \u0160to rade i s \u010dim se ljudi na vlasti i zaposleni u gradskim odjelima \u010dije ingerencije, barem ako u obzir uzmemo nazive svih tih slu\u017ebi, doti\u010du problem pogona stare \u0161ibicare (Odjel za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu, Odjel za gospodarenje imovinom i vlasni\u010dko-pravne odnose, Odjel za graditeljstvo, energetsku u\u010dinkovitost i za\u0161titu okoli\u0161a, odjel za ovo, odjel za ono…)? Za\u0161to vlasnici nisu najstro\u017ee nov\u010dano penalizirani za odr\u017eavanje neodr\u017eivog stanja koje mo\u017ee potrajati jo\u0161 godinama? Ako su se pojedini objekti uru\u0161ili i nisu vi\u0161e ni na koji na\u010din obnovljivi kao industrijska ba\u0161tina Grada Osijeka (prisjetimo se da nema vi\u0161e industrijskog mosta preko Reisnerove ulice), za\u0161to te parcele nisu o\u010di\u0161\u0107ene od gra\u0111evinskog materijala i sme\u0107a te fizi\u010dki osigurane od ulaska djece ili tre\u0107ih osoba? Postoji li bilo kakav plan da se taj prostor i drugi takvi prostori u gradu saniraju radi sprje\u010davanja dalnje kontaminacije i naru\u017eivanja grada? Znamo li kako drugi gradovi u Europi i svijetu rje\u0161avaju problem privatnih napu\u0161tenih i opasnih objekata i jesu li istra\u017eeni modeli koji bi se uklopili u hrvatski normativni okvir? Ho\u0107emo li narednih 15 godina gledati istu sliku u centru na\u0161eg grada? Sramota. <\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n \t

\n [Show slideshow]<\/a>\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t\t