Grad Osijek je grad koji ima povijest. Njezin najkvalitetniji aspekt je utkan u razli\u010dite stare stambene, poslovne i industrijske gra\u0111evinske strukture koje jo\u0161 uvijek, na\u017ealost \u010desto u obliku ru\u0161evina ili napu\u0161tenih objekata, oplemenjuju izgled grada. Grad bi sasvim sigurno izgledao bitno druk\u010dije da u periodu njegova intenzivnog industrijskog i kulturnog razvoja nije postojao ure\u0111eni urbanisti\u010dki sustav za\u0161tite prostora i prostornog ure\u0111enja. Upravo monarhiji i me\u0111uratnom razdoblju tijekom kojega se nastavilo pratiti temeljne postulate gradnje i o\u010duvanja prostora iz propale carevine mo\u017eemo zahvaliti \u0161to Osijek danas ima niz reprezentativnih spomenika kulture, parkova, niz oku ugodnih klasicisti\u010dkih i poneku art-deco gra\u0111evinu, secesijski niz s uresnim vrtovima, u krajnjoj liniji i nekolicinu dvoraca od kojih je onaj obitelji Peja\u010devi\u0107 u Retfali, na\u017ealost, ru\u017eno devastiran iako je rije\u010d o gra\u0111evini u kojoj le\u017ei veliki potencijal. Sklon sam vjerovati i tome da su nekada davno svi ti investitori i projektanti bili svjesni da \u0107e njihove gra\u0111evine \u201c\u017eivjeti\u201d dugo u budu\u0107nost i da bilo kakvo tra\u017eenje rupa u postoje\u0107im pravilima radi maksimalizacije profita ne bi, u kona\u010dnici, na dostojan na\u010din predstavljalo njihovo ime i ostav\u0161tinu. Lijepa kolumna Grgura Ivankovi\u0107a o arhitektonskoj povijesti Osijeka iz Glasa Slavonije otkriva kako se nekada puno pa\u017enje posve\u0107ivalo estetici i razvoju ideja koje su u svojoj podlozi po\u0161tivale javni interes.<\/p>\n
Za vrijeme Jugoslavije u\u010dinjeni su mnogi prostorno-gra\u0111evinski proma\u0161aji, ali i mnogi iskoraci. Vlak bez voznog reda je rezultirao divljom izgradnjom u mnogim dijelovi grada, sru\u0161ene su mnoge stare gra\u0111evine i Njema\u010dki dom (industrijska postrojenja mahom nisu dirana), nestali su poneki parkovi, ali je ipak i upravo je to ono \u0161to je potrebno posebno naglasiti i opetovano isticati – ipak vo\u0111eno ra\u010duna o tome da suvremenu gradnju prate adekvatni projekti, primjereno ure\u0111enje naselja i dosta visoki stupanj uskla\u0111enosti novih projekata s interesima gra\u0111ana, dakle s javnim interesom. Pomislimo samo na \u0161etnicu uz Dravu, brojna pristojno osmi\u0161ljena gradska naselja koja imaju svoje centralne dijelove, dje\u010dja i sportska igrali\u0161ta, \u0161kole, infrastrukturu, jednu solidnu mre\u017eu zelenih povr\u0161ina, prometnu mre\u017eu i druge prate\u0107e planove koji su podr\u017eavali koliko toliko uredan prostorni i gradski razvoj. Nema sumnje, onda\u0161nja velika dru\u0161tvena poduze\u0107a poput Tehnike-betona i Gradnje imala su kapacitete, in\u017eenjerska i projektna znanja i sposobnosti za izvedbu velikih i ozbiljnih projekata ne samo u Osijeku i tada\u0161njoj Jugoslaviji, ve\u0107 diljem svijeta, posebno u dr\u017eavama koje su tada pripadale Pokretu nesvrstanih. Bila su to neka druga vremena kada je Osijek bio jedno od najve\u0107ih industrijskih sredi\u0161ta i vremena kada su razvojni procesi bili podlo\u017eni ozbiljnim pravilima igre po uzoru na ure\u0111ene dr\u017eave. Ure\u0111ene dr\u017eave i gradovi prostoru i njegovoj funkcionalnosti i estetici pridaju veliku va\u017enost zato \u0161to je \u017eivot u urbanisti\u010dkom neredu gadljiv i zato \u0161to se urbanisti\u010dki nered ne mo\u017ee sanirati jednom kada krimen bude dovr\u0161en. <\/p>\n
\u0160to se danas mo\u017ee vidjeti na gradskim lokacijama, poput dijela grada koji se nalazi \u201ciza\u201d katedrale, dijela grada u kojemu osobno \u017eivim i u kojem \u0107e, zbog izgradnje svakakvih zgrada \u017eivjeti sve ve\u0107i broj ljudi? U tom dijelu grada danas je na djelu apsolutna urbanisti\u010dka devastacija, nerijetko bizarna, a \u010desto i nakazna. Primjerice, u novogradnjama suterenski stanovi pola\u017eu se na razinu plo\u010dnika (svojom nivelacijom vjerojatno ispod njegove razine) pa \u0107e ljudi koji kupe stanove imati prozor koji gleda direktno na ulicu i koji je postavljen na visini metar i cvajncih od plo\u010dnika. Vjerojatno je i u srednjem vijeku postojalo pravilo da se prozorske okvire ne smije otvarati na maloj visini od plo\u010dnika zbog najrazli\u010ditijih \u010destica koje ulaze u stambeni prostor, u krajnoj liniji i zbog o\u010duvanja privatnosti osoba koje prebivaju u njemu. Danas je to pravilo napu\u0161teno. Ono je, by the way, uredno bilo po\u0161tivano u vrijeme crnog komunizma kako bi se osigurala kvaliteta stanova i zajedni\u010dki ostavinski prostori (pogledajte kako izgledaju stare i ove nove zgrade). Ova nova pravila dopu\u0161taju sve i sva\u0161ta pa tako i razli\u010dite ambivalencije; u pogledu stupnja izgra\u0111enosti i broja stanova na parceli, broja parkirnih mjesta u odnosu na broj stambenih jedinica, (ne)izgradnju uresnog vrta ispred zgrada, ugra\u0111enih i isturenih balkona, boje zgrada i op\u0107enito njihova vanjskog izgleda, ali i svakakve druge kvalitativno i estetski upitne zidarske prakse. Nesposobne i nezainteresirane gradske vlasti ni o \u010demu ne vode ra\u010duna i kumuju svim mogu\u0107im devastacijama. \u010cak i ako pitanje poreznih davanja i na\u010dina na koji se potencijalno raspr\u0161avaju financijski interesi u poslovima gra\u0111evinskih devastacija ostavimo po strani, nema nikakve sumnje da je rije\u010d s stanjima koja su, prema mojem skromnom putni\u010dkom iskustvu imanenta za neke ju\u017enije krajeve u kojima svijest o potrebi uskla\u0111ivanja interesa korisnika nekog zemlji\u0161ta s javnim interesom uvijek bila na niskoj razini, ovo zato \u0161to je promocija partikularnih interesa uvijek prevladavala nad svijesti o potrebi da se gradski prostori funkcionalno i estetski pove\u017eu i primjereno urede.
\nDa se, kojim slu\u010dajem, u Osijeku ne mo\u017ee vizualno ispratiti dostignu\u0107a postignuta za vrijeme Austro-Ugarske i kasnijih epoha, tada bi vjerojatno cijela stvar i pri\u010da mogla biti zauvijek pometena pod tepih i zaboravljena. Tada naprosto sva ova devastacija ne bi bila devastacija ve\u0107 njezina nadogradnja kojoj nitko ne bi pridavao zna\u010daj i tu bi cijeloj pri\u010di bio kraj i Osijek bi bio \u0161to bi bio, provincijski balkanski gradi\u0107 bez vrijednih gra\u0111evina i nuredne komunalne infrastrukture. Upravo zato \u0161to postoje jasni i toliko vidljivi parametri kojih smo se morali pridr\u017eavati da od grada ne nastane palanka \u010dudi \u010dinjenica da je Osijek odabrao put nekontrolirane izgradnje ru\u017enih, mo\u017eda i nekvalitetnih zgrada, zgrada koje su vjerojatno potpuno neprilago\u0111ene postoje\u0107oj infrastrukturi u pogledu \u0161irine kolnika, prostora za zelenilo, ure\u0111enosti plo\u010dnika, kanalizacijskim i svim drugim sustavima koji utje\u010du na pristojnost \u017eivotne sredine.<\/p>\n
Takva je izgradnja dopu\u0161tena urbanisti\u010dkim planom na mjestima gdje se ona nikada nije smjela dogoditi. Umjesto da je u starim dijelovima grada planom predvi\u0111eno i dopu\u0161teno zidanje manjih novih zgrada po nekom uniformnom, kvalitetnom i primjerenom obrascu, dakle zgrada od dva, eventualno tri kata, sa zelenilom, adekvatnim brojem parkirnih mjesta, drvetom ispred ku\u0107e i svim ostalim s \u010dime bi se svatko normalan i civiliziran lako simbiozirao dobili smo zidarske eskapade kojih bi se svatko normalan trebao sramiti. Ovo, molim vas lijepo, u gradu koji ima brojne arhitekte, posebni gradski odjel za urbanizam, gradu koji ima tradiciju gra\u0111evinske industrije koja je obavljala najzahtjevnije operacije diljem svijeta, gradu koji, treba posebno naglasiti i podrctati, ima Gra\u0111evinski i arhitektonski fakultet!!! i u kojemu je djelovala neka Komisija za lijepo s zadatkom da se sprije\u010de gra\u0111evinski ekscesi mi imamo situaciju koja se ni po \u010demu razlikuje od gra\u0111evinskih situacija u mjestima koja nemaju nikakav primjereni regulatorni okvir niti bilo kakvu ko\u010dnicu za potencijalne devastiraju\u0107e zahvate (namjerno ne\u0107u navoditi primjere \u201cnajboljih\u201d praksi zato \u0161to kada ka\u017eem rije\u010d Osijek pomislim na povijesno naslje\u0111e koje to ime sa sobom nosi). <\/p>\n
Kada se jednom probije granica nakon koje bilo kakav pomak na bolje postane nemogu\u0107 te ako dopustimo da ona bude probijena u cijelosti na\u0161 \u0107e grad prvo izgubiti impuls, a potom i prakti\u010dnu mogu\u0107nost da se urbanisti\u010dki i kulturno vezuje za one gradove i urbanisti\u010dke cjeline koji su mu nekada bili uzor i \u010dije je trendove pratio, a mo\u017eda ponekad i sam stvarao. Pro\u0107i \u0107e godine i kada gra\u0111anska svijest ponovno stasa uvidjet \u0107e se da metar i cvajncih od plo\u010dnika i drugi kaoti\u010dni i iracionalni gra\u0111evinski zahvati u prostor bili na \u0161tetu svih gra\u0111ana, mo\u017eda i najvi\u0161e onih koji \u0107e u takvim prostorima \u017eivjeti, ali i na \u0161tetu samoga grada i njegove promocije kao srednje-europskog kulturnog sjedi\u0161ta Slavonije i Baranje. Kada se to bude shvatilo i uvidjelo jedino \u0161to \u0107e ljudima preostati je da uzdahnu i ka\u017eu\u2026.ipak je bila bla\u017eena ta Austro-Ugarska jer da ona nekada davno nije dotakla na\u0161 grad, \u0161to bi taj na\u0161 grad danas bio i kako bi on izgledao\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Grad Osijek je grad koji ima povijest. Njezin najkvalitetniji aspekt je utkan u razli\u010dite stare stambene, poslovne i industrijske gra\u0111evinske strukture koje jo\u0161 uvijek, na\u017ealost \u010desto u obliku ru\u0161evina ili napu\u0161tenih objekata, oplemenjuju izgled grada. Grad bi sasvim sigurno izgledao…<\/p>\n","protected":false},"author":1044,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n