Jo\u0161 malo pa \u0107e pro\u0107i ravno trideset godina od po\u010detka rata i napada na Osijek. Trideset godina nije malo pa ipak u bespu\u0107ima nacionalnog ili lokalnog medijskog etera \u010desto se osjeti miris baruta. Sada kada se bli\u017ee lokalni izbori postoji i mogu\u0107nost da \u0107e evociranje srbo-\u010detni\u010dko-jugoslavenske agresije i napada na Osijek, ratnih obrana i djelovanja i zasluga u nekom trenutku do\u0107i u prvi plan izbornih rasprava umjesto nekih drugih, u naravi goru\u0107ih komunalnih pitanja. To je zapravo logi\u010dno jer na ovom prostoru rat jo\u0161 uvijek tinja u glavama, \u010ditave politike izrasle su u ratu i na ratnoj pri\u010di. U krajnjoj liniji u pro\u0161losti se puno puta pokazalo da su rat i ratne teme neobi\u010dno u\u010dinkovit mehanizam stjecanja glasova i politi\u010dkih poena, jedan “uvijek-uspje\u0161an” na\u010din galvaniziranja bira\u010dkog tijela.
\nRat je stanje konflikta, lo\u0161e i toksi\u010dno stanje (jedan od simbola toksi\u010dnosti je kosturska glava s prekri\u017eenim kostima). Ako je netko pozvan re\u0107i za\u0161to je rat lo\u0161 u kontekstu dugoro\u010dnog, mirnog i stabilnog dru\u0161tvenog razvoja i napretka tada smo to mi ovdje u Osijeku. Drugi svjetski rat je demografsku i etni\u010dku sliku Osijeka potpuno izmijenio i prekinuo njegov stabilan gospodarski razvoj i trebalo je podosta vremena da se na temeljima konfiscirane imovine i industrijskih pogona razviju temelji za miran i stabilan dru\u0161tveni razvoj (dakako, u uvjetima i pod palicom onda\u0161njeg politi\u010dkog sistema). Domovinski rat je tako\u0111er ostavio te\u0161ke posljedice na Osijek. O\u017eiljci pro\u0161log rata vi\u0161e nisu vidljivi kao rupe od granata i gelera i rastreseni krovovi, ali ostale su psihi\u010dke posljedice u glavama mnogih ljudi i kada svemu pribrojimo ono \u0161to se doga\u0111alo za vrijeme rata i u vrijeme pora\u0107a kada su oni pravi gospodarski, socijalni i drugi dru\u0161tveni potezi izostali, tada nije osobito \u010dudno da danas jo\u0161 uvijek, “samo” trideset godina od po\u010detka rata imamo plodno tlo za “povratak u pro\u0161lost” umjesto da sve svoje potencijale i poglede usmjerimo prema budu\u0107nosti. <\/p>\n
\nU uvjetima sveprisutne devastacije i sna\u017enog demografskog uru\u0161avanja kakvom danas svjedo\u010dimo u Slavoniji prisje\u0107ati se rata i razgovarati o ratu zapravo uop\u0107e nije te\u0161ko. Poveznica na rat je (pre)vi\u0161e. Uvijek se neko lo\u0161e stanje mo\u017ee povezati i kontekstualizirati s ratom. I sje\u0107anja su jo\u0161 uvijek svje\u017ea! Primjerice ja se jako dobro sje\u0107am svih granata koje pale na ku\u0107u ili ispred ku\u0107e dok smo brat i ja bili tamo. Jedna granata je pala na krov to\u010dno iznad sobe u kojoj smo spavali, druga je izravno udarila i probila zid susjednog stana, a tre\u0107a je pala ravno ispred stana na ulicu. Za vrijeme potonja dva udara bili smo u podrumu. Druge granate \u0161to su pogodile obli\u017enje ku\u0107e i cestu nisam brojao niti upamtio, ali ove tri jesam i jo\u0161 ih se uvijek \u017eivo sje\u0107am. Iz dana\u0161nje perspektive to je bilo zvu\u010dno i stresom ispunjeno iskustvo, u tom smislu i donekle zanimljivo, ali zapravo ru\u017eno i bespotrebno. Brojnim ljudima je rad donio samo patnju, bol i jad. Kad bi, kojim slu\u010dajem, ovdje izbio neki novi rat, me\u0111unacionalni sukob ili trenje ja bih upalio automobil, pokupio sve svoje najmilije i najva\u017enije i oti\u0161ao \u017eivjeti u Norve\u0161ku ili \u0160vedsku ili negdje drugdje gdje je mirno i stabilno i gdje rata nema, ali dobre perspektive za \u017eivot, (za)rad(u) i \u0161kolovanje ima. <\/p>\n
\nAko se u raspravama koje budu uslijedile pred lokalne izbore bude malo osjetio miris baruta tada \u0107e to biti znak da komunalni problemi, dakle oni koji se izravno ti\u010du i koji su pod izravnom ingerencijom sustava lokalne uprave i samouprave, problemi koji su odlu\u010dni za kvalitetu \u017eivota u gradu, podizanje razine njegove kulture, nastup snage argumenta i dijaloga uop\u0107e nisu va\u017eni i presudni za dobivanje povjerenja na izborima. To \u0107e samo biti znak da mi jo\u0161 uvijek taborimo u vremenu koje je davno pro\u0161lo…to je valjda zato \u0161to mi ovdje nismo spoznali kako je jedini pravi i dobri miris baruta miris \u20ac, miris posla i razvoja, miris znanja i kulture, miris koji ovaj globalizirani i integrirani svijet i Europu tjera htjeli-nehtjeli naprijed i htjeli-nehtjeli u pozitivnom smjeru. <\/p>\n
Uvjeren sam da bi, kada bi netko pitao generale Gotovinu i Marka\u010da \u010diji naru\u017eeni grafit stoji na Trgu pape Ivana Pavla II, \u017eele li oni da taj grafit ostane ili da se ukloni s Trga rekli da \u017eele njegovo uklanjanje, da se zid uredno prekre\u010di i oplemeni bilo \u010dime samo ne s njihovim siluetama. Sumnjam da \u0107e ih netko ne\u0161to pitati isto kao \u0161to ih vjerojatno nitko nije ni pitao \u017eele li da grafit bude uop\u0107e iscrtan. Kod nas je miris baruta ipak preva\u017ean i preintenzivan i kada bi on kojim \u010dudom nestao sa scene veliko je pitanje kojim bi mirisima u danim okolnostima on ustupio svoje prominentno mjesto.
\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jo\u0161 malo pa \u0107e pro\u0107i ravno trideset godina od po\u010detka rata i napada na Osijek. Trideset godina nije malo pa ipak u bespu\u0107ima nacionalnog ili lokalnog medijskog etera \u010desto se osjeti miris baruta. Sada kada se bli\u017ee lokalni izbori postoji…<\/p>\n","protected":false},"author":1044,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n