Tijekom vikenda pogledao sam A Life on Our Planet od David Attenborougha, engleskog povjesni\u010dara prirodoslovlja i medijskog djelatnika ro\u0111enog 1926.godine. U dokumentarcu Attenborough prikazuje \u0161to je radio tijekom \u017eivota i obja\u0161njava njegovo vi\u0111enje promjena do kojih dolazi u prirodi diljem svijeta pod utjecajem emisija stakleni\u010dkih plinova i op\u0107enito \u010dovjekovog utjecaja. Dokazi koje Attenborough iznosi su vi\u0161e nego uvjerljivi \u2013 \u010dak ako je samo 20% onoga \u0161to Attenborough iznosi istina svi bi se trebali duboko zabrinuti. Ukoliko je doista to\u010dno da su oceani apsorbirali ogromnu koli\u010dinu energije i plinova te na taj na\u010din sprije\u010dili progresivnije zagrijavanje atmosfere postoji mogu\u0107nost da \u0107emo u budu\u0107nosti svjedo\u010diti jo\u0161 agresivnijim klimatskim promjenama i op\u0107em porastu temperature. To \u0107e imati dalekose\u017ene utjecaje na na\u0161 planet, posredno i na na\u0161 mikro okoli\u0161, mjesta gdje \u017eivimo i radimo.<\/p>\n
<\/p>\n
Statistika je \u010desto neumoljiva. Historiografski klimatski podaci koje ovdje ne\u0107u posebno navoditi pokazuju da je rast temperature zamjetan diljem Hrvatske. Osijek je nekada imao prave zime. Mama mi je pri\u010dala da se, kada se rodila moja teta 1956. godine, u osje\u010dku bolnicu ulazilo kroz prokopane tunele snijega, danas ne\u0161to potpuno nezamislivo. Kada sam bio dijete ve\u0107e koli\u010dine snijega i prave – hladne zime bila su najnormalnija pojava. Sje\u0107am se grada koji je znao biti doslovno zameten snijegom, s debelim snje\u017enim nanosima na cestama i plo\u010dnicama. I ti nanosi su trajali, a ne kao danas kada se svaki snijeg kroz dan ili sva pretvori u bljuzgu. Jednostavno re\u010deno danas su snjegovi rijetka pojava. Kada se i dogodi snije\u017eenje je kratko i zna\u010dajne promjene temperature su u\u010destale \u0161to ostavlja zna\u010dajne posljedice na biljni svijet koji se \u010desto poremeti u toj mjeri da vi\u0161e ne zna o kojem se godi\u0161njem dobu radi. Attenborough je u pravu. Klima se agresivno mijenja zato \u0161to \u010dovjek nesmiljeno uni\u0161tava biljni i \u017eivotinjski svijet radi maksimalizacije profita i stvaranja novih pogodnih podru\u010dja za poljoprivredne i druge investicije. Podaci o svemu su nedvosmisleni \u2013 dovoljno je pogledati znanstvene izvje\u0161taje o stanju Amazonije, podru\u010dja u Africi i mnogih drugih podru\u010dja u svijetu koja su jo\u0161 prije pedesetak godina obilovala biljnim i \u017eivotinjskih svijetom. I ovdje kod nas mo\u017eemo vidjeti \u0161to se doga\u0111a \u2013 kada pro\u0111ete Na\u0161ice i kre\u0107ete se prema Donjoj Moti\u010dini i Orahovici ostanete \u0161okirani kada vidite razmjere i na\u010din kr\u010denja starih slavonskih \u0161uma. Naravno, neki \u0107e re\u0107i da se to ni\u0161ta ne doga\u0111a \u201eod ju\u010der\u201c i da je jo\u0161 biskup Strossmayer zaslu\u017ean za kr\u010denje ogromnih \u0161umskih podru\u010dja jer je drvna masa i onda i sada bila velika lova. U danim okolnostima, kada svi znamo kako funkcioniraju stvari u Lijepoj Na\u0161oj gdje novac i privatni interesi kroje sve dru\u0161tvene procese koji \u010desto, ba\u0161 kao kr\u010denje \u0161uma, prolaze ispod radara, malo ili nimalo utjehe ulijevaju odredbe Zakona o \u0161umama koje proklamiraju na\u010delo odr\u017eivog gospodarenja i na\u010delo odgovornosti upravljanja \u0161umama i \u0161umskim zemlji\u0161tem. Propisi su kod nas \u010desto samo “ludom radovanje”.<\/p>\n
<\/p>\n
Svijest o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju ima dvije bitne odrednice i one moraju biti kumulativno ispunjene kako bi ona stara deviza \u201eMisli globalno, djeluj lokalno\u201c dobila svoju prakti\u010dnu primjenu i realizaciju. Prva odrednica je dobivanje saznanja i (intelektualni) razvoj svijesti o tome \u0161to se doga\u0111a i koji su razmjeri problema s kojima se \u010dovje\u010danstvo u ovome trenutku suo\u010dava. Zato je va\u017eno \u010ditati i informirati se o problemu te crpiti saznanja po\u017eeljnim na\u010dinima borbe s problemom. Druga va\u017ena odrednica je postati svjestan potrebe da se na mikro razini uvedu politike koje \u0107e djelovati kao odgovor na pojave koje samostalno ne mo\u017eemo sprije\u010diti, ali mo\u017eemo u\u010diniti puno da na lokalnoj razini provedemo politike koje \u0107e pozitivno djelovati na ekologiju grada i na\u0161e (mikro) zajednice. Pri tome ne treba izmi\u0161ljati toplu vodu ve\u0107 se u po\u010detku treba voditi rje\u0161enjima koja se ve\u0107 apliciraju u drugim modernim gradovima u Europi i svijetu. Jednom kada nas problem bude \u201eubo u o\u010di\u201c bit \u0107e kasno i malo toga \u0107emo mo\u0107i napraviti da na\u0161 grad u\u010dinimo modernim i naprednim mjestom, odlu\u010dnim primjerom ekolo\u0161kog djelovanja, gradom u kojemu \u0107e se kontinuirano raditi na razvoju svijesti o opasnostima globalnog zatopljenja i promociji jednostavnih na\u010dina borbe protiv u ovom trenutku nesagledivih u\u010dinaka sveprisutnih klimatskih promjena.<\/p>\n
Koliko je novih parkova izgra\u0111eno u Gradu Osijeku od osamostaljenja dr\u017eave? Koliko se parkova sada namjerava izgraditi i postoje li bilo kakvi planovi i projekti po tom pitanju? Postoje li planovi da se u ulicama koje nemaju drvorede, ali postoji mogu\u0107nost i prostor da bi ih mogli imati u\u010dine iskoraci i planski krene u sadnju drve\u0107a koje \u0107e u budu\u0107nosti, kada drve\u0107e stasa na\u0161e ulice u\u010diniti ljep\u0161ima, zelenijima te u kona\u010dni hladnijima tijekom \u017eestokih ljetnih vru\u0107ina. Svatko informiran zna da je pored upravljanja otpadom zelena infrastruktura jedna od klju\u010dnih odrednica moderne europske urbane politike. <\/p>\n
<\/p>\n
Jesmo li svjesni \u010dinjenice da je na gradskim ulicama (pre)velik broj automobila koji su veliki zaga\u0111iva\u010di i da bi taj broj zbog uvoza starih automobila iz drugih dr\u017eava EU koje se rje\u0161avaju starih tehnologija, dizela\u0161a i zaga\u0111iva\u010da mogao biti jo\u0161 i ve\u0107i? Mo\u017ee li se razmisliti o tome da se na lokalnoj razini uvede pravilo koje \u0107e favorizirati \u010diste automobile poput vozila na plin koja imaju mnogobrojne prednosti nad vozilima na klasi\u010dna goriva? Za\u0161to vozila na plin i elektri\u010dna vozila ne bi imala jeftiniji ili jo\u0161 bolje – besplatan parking, je li istra\u017eena mogu\u0107nost da se za podru\u010dje \u017eupanije ukine porez na cestovna motorna vozila (prihod \u017eupanije) ukoliko je rije\u010d o vozilima koja potpadaju pod kategoriju ekolo\u0161ki prihvatljivih vozila?<\/p>\n
Misli li netko da Grad Osijek ima razvijenu mre\u017eu biciklisti\u010dkih staza? Oni koji to misle nisu uop\u0107e svjesni \u010dinjenice da samo apsolutna i beskompromisna promocija biciklizma u kombinaciji s drugim prometnim politikama poput op\u0107eg smanjenja brzine kretanja vozila mo\u017ee Grad Osijek u\u010diniti friendly gradom za bicikliste, ali i druga moderna prijevozna sredstva poput elektri\u010dnih romobila. Postoje li jasni planovi da se biciklisti\u010dke staze ozna\u010de na svim mjestima gdje to postoje\u0107a infrastruktura dopu\u0161ta, \u010dak i pod cijenu \u201ekra\u0111e\u201c dijela kolnika za motorna vozila u korist bicikala kao nadasve zdravog i zelenog na\u010dina prijevoza?<\/p>\n
<\/p>\n
Postoje li planovi da se na odabranim gradskim lokacijama instaliraju slavine s pitkom vodom \u201ena dugme\u201c koje bi tijekom vru\u0107ih ljetnih mjeseci omogu\u0107avale svima da se rashlade i uta\u017ee \u017ee\u0111? Svima je poznato da gubici lokalne vodoopskrbe nisu zanemarivi te da postavljanje javnih slavina s pitkom vodom ne bi doveli ni do kakvih novih gubitaka za postoje\u0107i sustav vodoopskrbe, a sasvim sigurno dostupnost “javne” vode unaprijedila bi komunalni \u017eivot.<\/p>\n
<\/p>\n
Jesmo li, u kona\u010dnici, svjesni da bi uspostava \u010dvrstih temelja za Osijek kao zeleni grad koji je svjestan klimatskih promjena i svega onoga lo\u0161e \u0161to te promjene donose omogu\u0107ila razvoj novih kreativnih ideja, potencijalno i tehnologija koje bi potom mogle pozitivno djelovati na razvoj svijesti o potrebi stvaranja novog, modernog i zelenog grada, ali i otvaranje novih radnih mjesta u sektoru \u010diji je rast evidentan diljem svijeta?<\/p>\n
<\/p>\n
Vrijeme \u0107e pokazati gdje smo i \u0161to smo\u2026bez naslje\u0111a koje nam je ostavila Austro-Ugarska Osijek bi bio vjerojatno grad bez velikih parkova i perivoja. Jedno je sigurno \u2013 ukoliko kriti\u010dna koli\u010dina intelektualne svijesti o potrebi transformacije u smjeru zelenog, samoodr\u017eivog, urednog, \u010distog i naprednog grada bude izostala ostat \u0107emo taboriti na mjestu na mjestu na kojem sada jesmo \u2013 \u010dvrstom europskom za\u010delju \u010dija su mjesta rezervirana za male gradove bez pameti i bez ikakvog plana. Bit \u0107e kako bude \u2013 najgora mogu\u0107a deviza, ali u nas, na\u017ealost, sveprisutna. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tijekom vikenda pogledao sam A Life on Our Planet od David Attenborougha, engleskog povjesni\u010dara prirodoslovlja i medijskog djelatnika ro\u0111enog 1926.godine. U dokumentarcu Attenborough prikazuje \u0161to je radio tijekom \u017eivota i obja\u0161njava njegovo vi\u0111enje promjena do kojih dolazi u prirodi diljem…<\/p>\n","protected":false},"author":1044,"featured_media":444,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n