{"id":568,"date":"2021-11-02T20:27:26","date_gmt":"2021-11-02T19:27:26","guid":{"rendered":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568"},"modified":"2021-11-02T20:28:00","modified_gmt":"2021-11-02T19:28:00","slug":"wie-viel","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568","title":{"rendered":"Wie viel?"},"content":{"rendered":"

Svjetlo dana ugledali su dokumenti u kojima Dr\u017eavni zavod za statistiku daje procjene broja stanovnika u Republici Hrvatskoj zaklju\u010dno s krajem pro\u0161le godine. Procjene su u skladu sa svime o \u010demu se s vremena na vrijeme govori u medijskom prostoru. Republika Hrvatska ima tek ne\u0161to vi\u0161e od 4 milijuna stanovnika, gotovo sve \u017eupanije pokazuju trend depopulacije osim Grada Zagreba koji je i sam u deset godina populacijski narastao tek neznatno. Drugi veliki gradovi osim Zadra koji stagnira iskazuju pad broja stanovnika u \u010demu prednja\u010de Vukovar, Sisak, Rijeka, Slavonski Brod i neki drugi manji gradovi. Podru\u010dje Grada Osijeka s promjenom od oko 7% u odnosu na broj stanovnika iz 2011. uklapa se u op\u0107u populacijsku sliku Hrvatske. Procjenjuje se da je krajem 2020. podru\u010dje Grada Osijeka imalo 100.397 stanovnika.
\n<\/strong><\/p>\n

To\u010dnije podatke imat \u0107emo kada pro\u0111e popis stanovni\u0161tva i treba se nadati da \u0107e dana procjena odgovarati onome \u0161to inicijalno procjenjuje DZS. Ukoliko se poka\u017ee da je procjena DZS-a donekle to\u010dna, to \u0107e samo u\u010dvrstiti uvjerenje da popisi stanovni\u0161tva vi\u0161e nemaju smisla. \u017divimo u vremenu kada postoje drugi instrumenti i masa kojekakvih sustava putem kojih se mo\u017ee saznati koliko ljudi prebiva u pojedinim mjestima. U krajnjoj liniji u mnogim malim mjestima i selima sve\u0107enik, komunalac ili bilo tko drugi zadu\u017een posao mo\u017ee bez ikakvih problema samostalno i ponaosob prebrojati ljude koji tamo prebivaju. Niti pitanja koja su bila postavljena tijekom popisa stanovni\u0161tva nisu imala osobito smisla s obzirom da su mnoga bitna pitanja izostala. No dobro\u2026pravo pitanje jest: za\u0161to je va\u017eno s relativnom to\u010dno\u0161\u0107u znati strukturu i broj stanovnika na nekom podru\u010dju? <\/strong><\/p>\n

Najkra\u0107e re\u010deno, znati broj stanovnika je u na\u0161em civilizacijskom i teritorijalnom kontekstu va\u017eno zato \u0161to je poznavanje broja i analiza strukture stanovni\u0161tva usko povezana s ekonomskom perspektivom nekog podru\u010dja i mjesta. Povijest je toliko puta pokazala i dokazala da je za mala europska mjesta poput Osijeka po\u017eeljno da se broj stanovnika blago pove\u0107ava jer u dana\u0161njem svijetu u kojemu prevladava uslu\u017ena i potro\u0161a\u010dka ekonomija samo rast broja stanovnika u kombinaciji s rastom \u017eivotnog standarda osigurava da potra\u017enja za uslugama i dobrima bude stabilna, bez prevelikih oscilacija i pada poslovnih aktivnosti. Dakako postoje i mnogobrojne druge prednosti kada je u pitanju pove\u0107anje broja stanovnika pa se tako stimulira izgradnja novih stambenih i poslovnih jedinica, pro\u0161iruje se porezna baza, stvaraju se uvjeti za stabilizaciju negativnih demografskih trendova, u dru\u0161tvu se poti\u010de kreativnost i mijene jer promjene u stanovni\u0161tvu generiraju nove prohtjeve i potrebe, a u ekonomskoj literaturi utvr\u0111ena i je pozitivna korelacija izme\u0111u pove\u0107anja broja stanovnika i produktivnosti. Naravno, puno toga ovisi i o strukturi stanovni\u0161tva koja je u nas, manje-vi\u0161e dobro poznata. U Osijeku i njegovoj okolici \u017eivi mnogo starijih i starih ljudi \u010dije se potrebe mogu uredno servisirati samo ukoliko postoji dostatan broj radno aktivnih \u010diji poslovi i djelatnosti na ovaj ili onaj na\u010din podr\u017eavaju potrebe starijih sugra\u0111ana. <\/strong><\/p>\n

Precizniji statisti\u010dki podaci iz 2011. godine govore nam da je sam<\/em> Osijek imao 84,104 stanovnika dok je Grad Osijek s prigradskim naseljima (Brijest, Brije\u0161\u0107e, Josipovac, Klisa, Nemetin, Podravlje, Sarva\u0161, Tenja, Tvr\u0111avica, Vi\u0161njevac) brojio sveukupno 108 048 stanovnika. Uo\u010dava se i da od pobrojanih prigradskih naselja poseban doprinos  broju iz 2011. daju Josipovac (4101), Tenja (7376) i Vi\u0161njevac (6680).  Osobno sam sklon podru\u010dju Grada Osijeka pribrojiti i \u010cepin sa svojih 9500 stanovnika prema popisu iz 2011., ovo s obzirom da je to mjesto prometno usko povezano s Osijekom i u su\u0161tini predstavlja njegovu prigradsku cjelinu. Upravo je taj broj stanovnika iz 2011. klju\u010dni broj, temeljni parametar prema kojemu \u0107emo se ravnati kada do\u0111u podaci popisa stanovni\u0161tva koji se odr\u017eava ove godine. Upravo \u0107e taj novi podatak, bez obzira \u0161to netko mislio i kako ga opravdavao, biti glavno ogledalo i objektivno mjerilo uspjeha gradskog podru\u010dja i na\u0161e slavonske sredine, pokazatelj njezine perspektive ako se stvari ne budu mijenjale, a nema sumnje i da \u0107e broj ponovno ocrtati sve mogu\u0107e proma\u0161aje svih mogu\u0107ih lokalnih i dr\u017eavnih politika. <\/strong><\/p>\n

Bilo bi dobro kad bi Osijek tijekom narednih desetlje\u0107a iskazivao mali i stabilan rast broja stanovnika koji \u0107e pratiti adekvatna nadogradnja infrastrukture i kulturna prilagodba \u017eivotu u pristojno velikom gradu. Ra\u010dunica je, naime, sljede\u0107a; da je, kojim slu\u010dajem, Osijek iskazivao rast od samo 5000 stanovnika na razini desetlje\u0107a po\u010dev\u0161i od 2001. kada se odr\u017eao pretposljednji  popis stanovni\u0161tva, a rije\u010d je o godini koja predstavlja ve\u0107 pristojan odmak od rata te da su se okolna mjesta populacijski pove\u0107ala za samo 5% mi bi sada bili puno razvijenija i propulzivnija sredina. Nije isto imati 130 tisu\u0107a i 90 tisu\u0107a ljudi na jednom malom prostoru. U gradu sa 130 stanovnika potra\u017enja i ponuda svih mogu\u0107ih roba i usluga je znatno ve\u0107a od potra\u017enje u gradu koji ima 80 ili 90 tisu\u0107a stanovnika. <\/strong><\/p>\n

Veliko je pitanje koliko sada podru\u010dje Grada Osijeka broji ljudi. Znamo samo da je taj broj manji od broja iz 2011., me\u0111utim nadajmo se ne puno manji od brojke koje iznio DSZ. Naime, opet se doga\u0111a migracija sa sela u grad zato \u0161to su mnoga sela propala pa se stanovita korekcija brojeva vr\u0161i putem doseljavanja sa sela u grad. Pored toga imamo migraciju na razini Hrvatske \u010diji jedan dio u Osijeku pronalazi prebivali\u0161te i mjesto za probitke. Nadalje, pandemija je mnoge ljude sprije\u010dila u naumu da svoju sre\u0107u potra\u017ee u inozemstvu, a neki ljudi su uslijed pandemije izgubili poslove vani pa su se vratili \u017eivjeti u Hrvatsku. Ipak, svi znamo masu ljudi koji su se odselili i umrli pa tako sigurno brojevi nisu na razini prija\u0161njih. U ku\u0107ama koje su brojale \u010detvero i vi\u0161e \u010dlanova danas \u010desto \u017eivi manji broj osoba. Sli\u010dna je situacija sa zgradama. \u010cesto se \u010dini kako zbog broja automobila na prometnicama na podru\u010dju Osijeka \u017eivi puno ljudi, me\u0111utim mogu\u0107e je i to da dobar dio tog broja otpada na dnevne migracije pa je racionalno pretpostaviti da bi u kona\u010dnici slika mogla biti lo\u0161ija nego \u0161to se misli i procjenjuje. <\/strong><\/p>\n

Jedno je sigurno. Grad Osijek ne\u0107e postati palanka. Grad ne mo\u017ee postati palanka ako se o\u010duva jedna \u0161ira gra\u0111anska struktura ljudi koji ovdje prebivaju te ako se ona s vremenom nadogra\u0111uje. To je proces koji se jednim dijelom odvija prirodnim putem zato \u0161to ljudi koji do\u0111u sa sela ili nekih malih mjesta s vremenom postaju svjesni gradskih problema, potrebe za osiguranjem vi\u0161e razine komunalne ure\u0111enosti i su\u017eivota, oni po\u010dinju tra\u017eiti zelenilo, parkove i travnate povr\u0161ine, ure\u0111en i po\u0161ten sustav parkiranja, sanaciju nogostupa i prometnica \u0161to uklju\u010duje i postepeno poplo\u010davanje ulica, stavljanje u funkciju praznih i derutnih lokala, prikladna mala dje\u010dja igrali\u0161ta kod svih ve\u0107ih novih zgrada, uredno odvajanje otpada i jasno razra\u0111en sustav u pogledu svih komunalnih du\u017enosti i odgovornosti. Izgradnja i razvoj Osijeka mora imati smisla i reda, mora se gledati u budu\u0107nost i pru\u017eiti kvalitetna vizija ovog mjesta za narednih 5, 10 i 20 godina. Ako sazrijevanje za jedan takav zaklju\u010dak traje predugo pa se narednih godina ni\u0161ta ne bude smisleno poduzimalo da se za\u0161titi interes svih stanovnika i cjelokupne zajednice pitanje je ho\u0107emo li kvalitetno iskoristiti \u0161ansu koja nam se pru\u017ea u narednom razdoblju kada bi europska i globalna ekonomija trebala rasti na valu olabavljenih monetarnih politika.  Samo grad koji \u0107e biti komunalno ure\u0111en i atraktivan u skladu sa svim zahtjevima koji proizlaze iz agendi poput zelene tranzicije mo\u017ee dugoro\u010dno privla\u010diti nove stanovnike iz zemlje i inozemstva i biti mirno i lijepo mjesto za kvalitetan rad i \u017eivot.     
\n<\/strong><\/p>\n

Taj interni aspekt problema, pitanje komunalne ure\u0111enosti i atraktivnosti, urednog i modernog Grada jest pitanje koje stoji u izravnoj suprotnosti s onim \u0161to je krasilo Osijek svih proteklih godina, a to je razvojna stihija i dono\u0161enje cijelog niza svakakvih, \u010desto lo\u0161ih odluka. <\/strong>O\u010dito je da Strategije i planovi poput Strategije razvoja urbane aglomeracije Osijek do 2020. godine iz studenog 2017. ili Strategije razvoja Grada Osijeka iz travnja 2014. ili nekih drugih strategija poput Strategije Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2011-2020. iz prosinca 2011. nisu ispunile ciljeve pa ispada da prave strategije koje \u0107e biti provedive i u\u010dinkovite moraju biti kratke i jasne, na malom broju stranica, tako da ih da ih svi mogu pro\u010ditati, razumjeti i u krajnjoj liniji dobiti u po\u0161tanski sandu\u010di\u0107 kako bi se svi gra\u0111ani postali crno-na-bijelo upoznati s onim \u0161to \u0107e se u\u010diniti i kako \u0107e se u budu\u0107nosti postupati u komunalnim politikama i investicijama. Op\u0107enito komunikacija izme\u0111u vlasti i gra\u0111ana mora biti redovita i otvorena.<\/strong><\/p>\n

Ako se Grad Osijek ne bude po\u010deo razvijati na na\u010din da se sve svoje potencijale uskladi se trendovima koji postoje vani, a ti\u010du se prometnih, zelenih, kulturnih, infrastrukturnih, prekr\u0161ajnih i drugih politika treba odmah i posve otvoreno re\u0107i da \u0107emo te\u0161ko napredovati, a osobito ne\u0107emo napredovati na neki du\u017ei rok. <\/strong><\/p>\n

Konkretne prijedloge je toliko lako iznjedriti, treba samo pratiti ono \u0161to se nastoji u\u010diniti u gradovima u inozemstvu koji kotiraju kao najbolja mjesta za \u017eivot u inozemstvu. Evo nekih prijedloga na brzinu: <\/strong><\/p>\n

a) za\u0161to Osijek ne bi svestrano podr\u017eavao tranziciju na bicikle i romobile i krenuo u masovnu prilagodbu i stvaranje prometnih uvjeta za takvu tranziciju, prvotno iscrtavanjem linija i ograni\u010davanjem brzine kretanja vozila, potom kada se steknu uvjeti i priskrbe sredstva i kroz konkretne infrastrukturalne zahvate. <\/strong><\/p>\n

b) za\u0161to se Osijek ne mo\u017ee u\u010diniti Gradom u kojem bi se, za po\u010detak, svugdje gdje je to mogu\u0107e i gdje ima prostora zasadilo drvo prikladne vrste kako bi se u budu\u0107nosti u\u010dinkovitije mogli boriti protiv klimatskih promjena. Pa nedavno se mogla \u010duti vijest prema kojoj Pariz u narednim godinama planira zasaditi stotine tisu\u0107a stabala kako bi se u\u010dinkovitije borio protiv klimatskih promjena. Uop\u0107e ne trebamo biti pametni, ve\u0107 samo kopirati i gledati \u0161to rade najbolji. <\/strong><\/p>\n

c) uz zadr\u017eavanje svih postoje\u0107ih doga\u0111aja, manifestacija, festivala i apsolutno svega ostaloga, za\u0161to Grad Osijek ne bi pokrenuo inicijativu da se u Osijeku, kao \u0161to je to bilo nekada u prekrasnoj i glamuroznoj dvorani kavane Hotela Central u \u010dijoj se kavani danas nalazi BIPA!!! odr\u017eava trodnevni ili \u010detverodnevni proljetni blues i jesenski jazz festival (taj kulturocid s kavanom Hotela Central ravan je onome kada je svojevremeno McDonalds na\u0161ao mjesto u zgradi HNK, ina\u010de zgradi koju krase odlike historicizma s dodatnim elementima maurske arhitekture – cit. s Wikipedije),<\/strong><\/p>\n

d) za\u0161to Grad Osijek ne bi po\u010deo stvarati uvjete da se u centar Grada vrati pokoji brend odje\u0107e \u2013 ovi koji sada svoje mjesto imaju isklju\u010divo u trgova\u010dkim centrima. Cijela ta pri\u010da je pokazatelj katastrofalne neuskla\u0111enosti plana razvoja i privatnih investicija i \u010dinjenice nepostojanja bilo kakve vizije grada i sredine. Za\u0161to se drugim gradovima nije dogodio takav gaf da trgova\u010dke centre po\u0161alju izvan Grada? Ne bi li trebalo malo promijeniti plo\u010du i po\u010deti djelovati primarno u javnom interesu, u interesu svih gra\u0111ana i napretka Grada? Naprimjer, za\u0161to se ne bi pitalo dr\u017eavu za\u0161to ne stavlja prazne lokale i prostore u funkciju nego pu\u0161ta da sve propada i ru\u017eno izgleda (danas kada se komunikacija mo\u017ee ostvariti i kada postoji politi\u010dka vertikala taj posao s centralnim vlastima bi trebao biti piece of cake \u2013 dr\u017eava bi u najkra\u0107em roku za sve objekte morala raspisati javne natje\u010daje pod ultra povoljnim financijskim uvjetima s uvjetom po\u010detka obavljanja djelatnosti u najkra\u0107em roku plus \u0161to bi se Grad anga\u017eirao i na\u0161ao na\u010dina da se privatnici koji svoje lokale dr\u017ee praznima i pra\u0161njavima prisile razmisliti o isplativosti dr\u017eanja prostora praznim. <\/strong><\/p>\n

e) za\u0161to Grad Osijek ne bi sna\u017eno preokrenuo politiku i u\u010dinio da krimen zubate i zubatih gradnji svugdje u Gradu jednom zauvijek prestane i da se ubudu\u0107e pazi na estetiku te komunalne i infrastrukturne prilike u nekom kvartu. Ako se negdje ne mo\u017ee parkirati vi\u0161e automobila jer i postoje\u0107i stanari imaju problema, a planirane zgrade nemaju dovoljno projektiranih parkirali\u0161ta i adekvatnu zelenu povr\u0161inu tada to zna\u010di da tako velikoj zgradi nema mjesta u danoj ulici ili sredini i da treba projekte prilagoditi mogu\u0107nostima neke konkretne lokacije.<\/strong><\/p>\n

e) za\u0161to Grad Osijek ne pro\u0161iruje pje\u0161a\u010dke zone i ne uvodi zone mirnog prometa s dobro osmi\u0161ljenom politikom parkiranja. Prazni prostori i ledine su se davnih dana mogle pretvoriti u velika gradska parkirali\u0161ta kojima bi upravljao Grad, eventualno uz neki oblik javno-privatnog partnerstva. Nikada mi nije bilo jasno za\u0161to nikome nije bilo u interesu, a posebno Gradu, da se ogromni prostor propale tvornice \u0161ibica Drava ili neki drugi prostori koji godinama stoje zapu\u0161teni i ru\u0161evni u samom centru grada nisu rabili kao veliki i jeftini gradski parkinzi po cijeni jedna kuna jedan sat uz mogu\u0107nost dodatne kupovine tramvajske karte do kolodvora i centra za cijenu od jedne kune za tih par stanica. Mo\u017eda bi takvo jedno rje\u0161enje rasteretilo Grad od vozila i s vremenom postalo op\u0107eprihva\u0107eno od strane gra\u0111ana. <\/strong><\/p>\n

f) za\u0161to Grad nikada nije pri\u010dao sa Sveu\u010dili\u0161tem (i obrnuto) kako bi se zajedni\u010dkim snagama izvidile mogu\u0107nosti privla\u010denja ve\u0107eg broja stranih studenata kao \u0161to se to \u010dini drugdje u svijetu, ovo radi dinamiziranja ekonomske aktivnosti i op\u0107enito internacionalizacije Grada. <\/strong><\/p>\n

Bojim se da \u0107emo brzo uvidjeti da ovaj privid razvoja koji sada vidimo zapravo nema svoju podr\u0161ku u broju stanovnika koji ovdje prebiva. Volio bih da sam u krivu. Ako \u017eelimo biti Grad koji \u0107e biti privla\u010dan za doma\u0107e i strance potrebno je potpuno napustiti dosada\u0161nju komunalnu politiku i odmah iznjedriti i napisati novu, onu koja \u0107e Grad \u010dvrsto usmjeriti prema tranziciji u jedno komunalno puno kvalitetnije i prosperitetnije mjesto za \u017eivot.   <\/strong><\/p>\n

O drugom problemu, onome eksterne naravi koji ve\u0107 godinama mu\u010di Osijek i cijelu regiju u jednom od sljede\u0107ih tekstova.     <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svjetlo dana ugledali su dokumenti u kojima Dr\u017eavni zavod za statistiku daje procjene broja stanovnika u Republici Hrvatskoj zaklju\u010dno s krajem pro\u0161le godine. Procjene su u skladu sa svime o \u010demu se s vremena na vrijeme govori u medijskom prostoru….<\/p>\n","protected":false},"author":1044,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\nWie viel? - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Wie viel? - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Svjetlo dana ugledali su dokumenti u kojima Dr\u017eavni zavod za statistiku daje procjene broja stanovnika u Republici Hrvatskoj zaklju\u010dno s krajem pro\u0161le godine. Procjene su u skladu sa svime o \u010demu se s vremena na vrijeme govori u medijskom prostoru....\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-11-02T19:27:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-11-02T19:28:00+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"zvonimirjelinic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/\",\"name\":\"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\\u0107 - Home Page\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#webpage\",\"url\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568\",\"name\":\"Wie viel? - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\\u0107 - Home Page\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-11-02T19:27:26+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-02T19:28:00+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Wie viel?\"}]},{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#webpage\"},\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\"},\"headline\":\"Wie viel?\",\"datePublished\":\"2021-11-02T19:27:26+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-02T19:28:00+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#webpage\"},\"wordCount\":2425,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\"},\"articleSection\":[\"Uncategorized\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#respond\"]}]},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\",\"name\":\"zvonimirjelinic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g\",\"caption\":\"zvonimirjelinic\"},\"logo\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Wie viel? - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Wie viel? - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","og_description":"Svjetlo dana ugledali su dokumenti u kojima Dr\u017eavni zavod za statistiku daje procjene broja stanovnika u Republici Hrvatskoj zaklju\u010dno s krajem pro\u0161le godine. Procjene su u skladu sa svime o \u010demu se s vremena na vrijeme govori u medijskom prostoru....","og_url":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568","og_site_name":"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","article_published_time":"2021-11-02T19:27:26+00:00","article_modified_time":"2021-11-02T19:28:00+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"zvonimirjelinic","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website","url":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/","name":"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","description":"","publisher":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#webpage","url":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568","name":"Wie viel? - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","isPartOf":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website"},"datePublished":"2021-11-02T19:27:26+00:00","dateModified":"2021-11-02T19:28:00+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Wie viel?"}]},{"@type":"Article","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#article","isPartOf":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#webpage"},"author":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52"},"headline":"Wie viel?","datePublished":"2021-11-02T19:27:26+00:00","dateModified":"2021-11-02T19:28:00+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#webpage"},"wordCount":2425,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52"},"articleSection":["Uncategorized"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=568#respond"]}]},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52","name":"zvonimirjelinic","image":{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g","caption":"zvonimirjelinic"},"logo":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/568"}],"collection":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1044"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=568"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":570,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/568\/revisions\/570"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}