{"id":610,"date":"2022-01-19T09:46:45","date_gmt":"2022-01-19T08:46:45","guid":{"rendered":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610"},"modified":"2022-01-19T09:46:45","modified_gmt":"2022-01-19T08:46:45","slug":"o-vladavini-prava-i-stanju-u-gradanskom-pravosudu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610","title":{"rendered":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u"},"content":{"rendered":"

O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u<\/strong><\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Na\u0161im studentima, profesorima, pravnim prakti\u010darima, ali i drugim osobama koje redovito prate doga\u0111anja iz politi\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota poznato je da se pojam \u201cvladavina prava\u201d svestrano i svakodnevno rabi u pravnoj literaturi, tiskanim i elektronskim medijima, radiju, televiziji te mno\u0161tvu doma\u0107ih i me\u0111unarodnih dokumenata koji doti\u010du razna politi\u010dka, ekonomska i pravna pitanja. U Republici Hrvatskoj vladavina prava naj\u010de\u0161\u0107e se spominje u negativnom kontekstu, redovito onda kada mediji objave informacije o nekoj sudskoj odluci, aferi ili kriminalnim radnjama pojedinaca ili skupina ljudi. Autoru je jo\u0161 uvijek u \u017eivom sje\u0107anju rasprava sa studentima u \u201cbook caffe-ima\u201d preko puta mati\u010dnog Fakulteta iz vremena kada su se s nestrpljenjem o\u010dekivale nove Facebook objave pravomo\u0107no osu\u0111ene osobe koja je netom prije izricanja prve osu\u0111uju\u0107e presude pre\u0161la dr\u017eavnu granicu i skrasila se u Bosni i Hercegovini. Dakako, taj konkretan slu\u010daj nije jedini slu\u010daj o kojem se izvje\u0161tava i raspravlja u formi \u201cskandala\u201d, \u201cafere\u201d, \u201cpravnog apsurda\u201d i sli\u010dnih izraza i jezi\u010dnih konstrukcija. Svim gra\u0111anima koji prate vijesti i medije poznato je kako postoji cijeli niz postupaka i pravnih situacija uz koje se ve\u017eu nedoumice i upitnici i na koje se rijetko pru\u017eaju bilo kakvi, a kamoli razumni odgovori ili projekcije uspjeha odre\u0111enih pravnih akcija i aktivnosti (primjerice vo\u0111enja postupaka za koje je dosta izgledno da \u0107ete ih izgubiti kao \u0161to je svojevremeno izgubljena arbitra\u017ea u \u0160vicarskoj protiv kompanije MOL hrvatske porezne obveznike ko\u0161tala desetke milijuna dolara).  Aktivnost sudova nije jedina koja je pogo\u0111ena incidentima i aferama. Posljednja doga\u0111anja u samom vrhu DORH-a i USKOK-a kojima su gra\u0111ani mogli svjedo\u010diti ispred malih ekrana tako\u0111er ne doprinose povjerenju gra\u0111ana u pravosudne institucije i nema sumnje da takvi doga\u0111aji dodatno potkopavaju bilo kakav spomen vladavine prava u njegovom idealnom i pozitivnom kontekstu. Osim toga, takve pojave pokazuju da problemi ne postoje samo u vezi s postupanjem sudova, ve\u0107 i u postupanju drugih tijela koja sudjeluju u vr\u0161enju funkcije pravosu\u0111enja te s polugama vlasti koje vr\u0161e neki oblik kontrole nad radom tih tijela.<\/p>\n

Ipak, treba uzeti da konkretni slu\u010dajevi i njihovi repovi nisu dobar instrument ve\u0107 samo indikator za davanje ocjene o stanju vladavine prava i prilikama u pravosu\u0111u. Kvalitetne analize iziskuju cjelovitu snimku i procjenu stanja jer je stara, mo\u017eemo re\u0107i \u201eklini\u010dka zakonitost\u201c da kvalitetno lije\u010denje zahtijeva postavljanje jasne klini\u010dke slike, dakle slike koja \u0107e u kona\u010dnu prosudbu uklju\u010diti niz dostupnih spoznaja i podataka. Tako \u010dinjenica da hrvatsko pravosu\u0111e na godi\u0161njoj razini obra\u0111uje golemu koli\u010dinu predmeta mo\u017ee sugerirati da su pojedina\u010dne afere i lo\u0161e odluke iznimke te da pravosu\u0111e u cjelini radi dobar posao, dok vladavina prava predstavlja ne\u0161to \u010demu se kontinuirano te\u017ei kroz stvaranje pretpostavaka za njezino kona\u010dno ostvarenje, a to opet nije isklju\u010divo stvar pravnog sustava, organizacije pravosu\u0111a i kvalitete zakona, ve\u0107 i niza drugih, u naravi politi\u010dkih \u010dimbenika. Radi boljeg razumijevanja daljnjih redaka va\u017eno je uvodno ponoviti \u0161to je vladavina prava i \u0161to ona danas u kontekstu modernog liberalnog dru\u0161tva predstavlja i zna\u010di. Studenti prava, diplomirani pravnici, pravosudni i politi\u010dki du\u017enosnici te posebno profesori prava ne bi smjeli imati odvi\u0161e nedoumica ili problema raspravljati o temeljnim zna\u010dajkama vladavine prava kao i onome \u0161to se nalazi u samoj sr\u017ei ovog op\u0107eprihva\u0107enog ideala, ovo neovisno o \u010dinjenici da je u literaturi, a posebno u politi\u010dkoj praksi termin vladavina prava katkada nejasan i\/ili dosta ekstenzivno interpretiran. <\/p>\n

Vladavina prava <\/strong><\/p>\n

S vladavinom prava studenti prava susre\u0107u se rano, ve\u0107 tijekom prve godine studija kada slu\u0161aju predavanja i u\u010de materiju starih etabliranih kolegija poput Teorije prava i dr\u017eave, Ustavnog prava te kolegije iz pravne povijesti. Studenti tada dolaze u priliku slu\u0161ati o razli\u010ditim konceptima koji su se vezivali za vladavinu prava pa tako, primjerice, studenti Pravnog fakulteta u Osijeku iz ud\u017ebenika pokojnog profesora Du\u0161ka Vrbana \u201cDr\u017eava i pravo\u201d u\u010de da je da je jedan od najva\u017enijih elemenata pravne dr\u017eave te ujedno naju\u010dinkovitiji mehanizam ograni\u010denja vlasti postupanje prema pravu, postojanje pravnog sustava i svojevrsna premo\u0107 op\u0107enormativnih akata ili zakona koji spre\u010davaju samovolju javne vlasti i postupanje na \u0161tetu ili u korist pojedinaca. Rije\u010d je o konceptima koji se mogu ekstrahirati iz sadr\u017eaja oba za vladavinu prava klju\u010dna pojma koji se u engleskom i njema\u010dkom jeziku javljaju kao  – \u201cThe Rule of Law\u201d i \u201cRechtsstaat\u201d. Spomenuti pojmovi nisu istozna\u010dnice niti se u pravnoj povijesti razvijaju i pojavljuju istodobno. Vladavina prava se prvotno javlja jo\u0161 u tekstovima starogr\u010dkih filozofa, dok se \u201eRechtstaat\u201c pojmovno i teoretski uobli\u010dava tek krajem XVIII. stolje\u0107a s ciljem obja\u0161njavanja fenomena moderne dr\u017eave koja ima monopol nad stvaranjem prava.  S vremenom oba su se pojma konceptualno profilirali kao instrumenti i simboli otpora prema nastojanjima izvr\u0161nih vlasti da putem propisa i svojih arbitrarnih odluka ograni\u010davaju temeljna prava i slobode i \u0161tetno djeluju na temeljne dru\u0161tvene vrijednosti poput slobode, jednakosti, pravnog pluralizma, dru\u0161tvene tolerancije i drugih danas etabliranih vrijednosti. Kao klju\u010dni mehanizam za uspostavu dru\u0161tva u kojemu postoji vladavina prava \u010desto se navodi uvo\u0111enje i postojanje jasnih procedura za dono\u0161enje propisa kako bi se osigurala njihova sukladnost s temeljnim dru\u0161tvenim vrijednostima te omogu\u0107avanje tijelima koja su neovisna o zakonodavnoj vlasti da izvr\u0161e provjeru kvalitete i smislenosti novih normativnih rje\u0161enja (sve ovo, dakako, podrazumijeva \u010dvrstu i jasnu razdiobu vlasti).  Ako govorimo o vladavini prava u institucionalnom smislu tada prvenstveno govorimo o potrebi da pravni sustav i dr\u017eava budu ustrojeni na na\u010din da spremno i bez iznimke sankcioniraju sve one koji se ne pridr\u017eavaju propisanih pravila. U procesnom smislu vladavina prava podrazumijeva odsustvo arbitrarnosti u postupanju sudova i drugih tijela koja odlu\u010duju o pravima i obvezama te postojanju kaznene odgovornosti, a kada je rije\u010d o vladavini prava u supstancijalnom smislu tada na umu trebamo imati neraskidivu vezu izme\u0111u vladavine prava i ljudskih prava te op\u0107u odredbu prema kojoj su svi pred zakonom jednaki (potonje se uklapa i u koncept institucionalne vladavine prava). Ispada da je taj posljednji, supstancijalni aspekt vladavine prava ujedno i najkompliciraniji zato \u0161to propisi mogu biti lo\u0161i, takvi da ne ostvaruju savr\u0161en balans izme\u0111u prava i pravde \u0161to tada otvara cijeli niz drugih pitanja i problema.<\/p>\n

Na me\u0111unarodnom planu primjetna je tendencija da se vladavina prava stavlja u izravnu vezu s ekonomskim razvojem i razvojem me\u0111unarodne trgovine, dok se na unutra\u0161njem planu ocjena vladavine prava danas redovito povezuje s odsustvom koruptivnih praksi u svim sferama vo\u0111enja dr\u017eave i funkcioniranja dr\u017eavnih tijela,  osiguranju pristupa neovisnim i nepristranim sudovima te sa sposobnosti sudova da svoja ovla\u0161tenja i du\u017enosti izvr\u0161avaju u\u010dinkovito i kompetentno i propise primjenjuju na jedinstven na\u010din.     <\/p>\n

World Justice Project, organizacija koja redovito objavljuje i financira publikacije na temu vladavine prava indeks vladavine prava vrednuje prema percepciji i iskustvima poslovnih organizacija i gra\u0111ana s pravosudnim tijelima \u0161to je u skladu s istra\u017eivanjima koje provodi Europska komisija. Upravo se Europska komisija u posljednje vrijeme zna\u010dajno anga\u017eirala u cilju promocije vladavine prava svjesna da prijetnje vladavini prava izravno potkopavaju pravni sustav i funkcioniranje Europske unije. Jedan od temeljnih zahtjeva koje Europska komisija postavlja je da sva tijela javne vlasti uvijek djeluju u okviru ograni\u010denja utvr\u0111enih zakonom, u skladu s vrijednostima demokracije i temeljnih prava te pod nadzorom neovisnih i nepristranih sudova. Zbog velikih problema s vladavinom prava u pojedinim va\u017enim dr\u017eavama \u010dlanicama Komisija je formirala jedan potpuno novi instrument koji se naziva Izvje\u0161\u0107e o vladavini prava s ciljem pra\u0107enja pozitivnih i negativnih promjena u \u010detiri temeljna stupa klju\u010dna za vladavinu prava: rije\u010d je o pravosudnom sustavu, borbi protiv korupcije, pra\u0107enju stanja u vezi medijskog pluralizma te institucionalnih pitanja povezanih s diobom vlasti.<\/p>\n

U Republici Hrvatskoj vladavina prava je 1990. godine ustanovljena kao najvi\u0161a vrednota ustavnog poretka. Kasnije je ustavni spomen vladavine prava podrobnije ekspliciran u odluci  Ustavnog suda Republike Hrvatske iz 2000. godine kada je Ustavni sud zauzeo stav da je vladavina prava vi\u0161e od samog zahtjeva za postupanjem u skladu sa zakonom i da ona uklju\u010duje i zahtjeve koji se ti\u010du sadr\u017eaja zakona jer vladavina prava nije samo vladavina zakona, ve\u0107 vladavina po pravu u smislu potrebe da se osigura ustavnost zakona i njihova sadr\u017eaja; da u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava zakoni moraju biti op\u0107i i jednaki za sve; da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim o\u010dekivanjima stranaka u svakom konkretnom slu\u010daju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje kao i to da se vladavina prava ne smije poistovje\u0107ivati samo za zahtjevom za zakonito\u0161\u0107u postupanja tijela dr\u017eavne vlasti.<\/p>\n

Iz takvog izri\u010daja Ustavnog suda lako je zaklju\u010diti da vladavina prava predstavlja puno vi\u0161e od pukog postupanja po zakonu kojega je pripremila i predlo\u017eila izvr\u0161na vlast te naj\u010de\u0161\u0107e samo mehani\u010dki izglasao parlament, dakle nije rije\u010d samo o tome da pravni sustav dr\u017eave po\u010diva na zakonima i drugim propisima. Ukupnost normativnog okvira, ba\u0161 kao i tuma\u010denja pojedina\u010dnih propisa moraju biti u skladu s temeljnim principima pravnog kruga kojemu se pripada ili te\u017ei pripadati, a to po prilici stvari zahtijeva ne samo sposobnost sudova da prate razvoj prava i prakse na doma\u0107em i komparativnom pravu, ve\u0107 i da kontinuirano propituju stanje u dru\u0161tvu i njegov razvoj te da se interpretaciji zakona nipo\u0161to ne pristupa odvi\u0161e formalisti\u010dki.<\/p>\n

Ne ulaze\u0107i u daljnje elaboracije jer za njih u ovom kratkom tekstu nema mjesta mo\u017eemo zaklju\u010diti da je vladavina prava pojam, ideal i na\u010delo koje je za pravnike fundamentalno i po vrijednosti najvi\u0161e rangirano, uz bok pravdi, ljudskim pravima i slobodama te jo\u0161 ponekim klju\u010dnim pojmovima i idealima va\u017enima za pravilno funkcioniranje modernog dru\u0161tva. Kada govorimo o vladavini prava ne govorimo samo o vladavini zakona jer zakoni mogu biti lo\u0161i, ve\u0107 o sustavu u kojemu se zakoni tuma\u010de teleolo\u0161ki na na\u010din da se vodi ra\u010duna o po\u017eeljnim dru\u0161tvenim vrijednostima, u kojoj su oni jednaki za sve, a pravne posljedice nepridr\u017eavanja pravila i odre\u0111enih pravnih stanja izvjesne.   <\/p>\n

S obzirom da se upravo postojanje u\u010dinkovite pravne za\u0161tite klju\u010dno za o\u010duvanje vladavine prava potrebno je u sljede\u0107em koraku provjeriti \u0161to nam dostupni podaci govore o stanju u na\u0161em sudstvu te op\u0107enito aktivnosti pravosu\u0111a u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n

O stanju u pravosu\u0111u<\/strong><\/p>\n

Op\u0107a spoznaja jest da je stanje u pravosu\u0111u u Republici Hrvatskoj lo\u0161e. Evo samo nekih \u010dinjenica: EU Justice Scoreboard koji predstavlja jedan komparativni informativni alat za skiciranje stanja kvalitete, u\u010dinkovitosti i neovisnosti nacionalnih pravnih sustava Republiku Hrvatsku pozicionira na posljednja mjesta na listi dr\u017eava \u010dlanica EU kada je u pitanju percepcija gra\u0111ana i poslovnih organizacija o neovisnosti sudova i sudaca, a kao glavni razlog za takvu percepciju navodi se dojam da Vlada i politi\u010dari zadiru u rad sudova i vr\u0161e pritisak na suce \u0161to se problematizira i u posljednjem Izvje\u0161\u0107u o stanju vladavine prava u Republici Hrvatskoj; u drugim indeksima, poput onog globalne konkurentnosti koji izra\u0111uje World Economic Forum hrvatsko pravosu\u0111e tako\u0111er dobiva lo\u0161u ocjenu pa kada je u pitanju vladavina prava i pravosu\u0111e Hrvatska zauzima katastrofalne pozicije na ljestvici; Europska komisija u svojim izvje\u0161\u0107ima o napretku o provedbi strukturalnih reformi redovito kritizira stanje u hrvatskom pravosu\u0111u navode\u0107i da se ostvaruju samo ograni\u010deni napreci u skra\u0107ivanju sudskih postupaka kao i da unapre\u0111enje kvalitete pravosudnog sustava ostaje izazov; Europska komisija za u\u010dinkovitost pravosu\u0111a (CEPEJ) u svojim izvje\u0161\u0107ima prikazuje da je vrijeme potrebno sudovima da donesu presudu u gra\u0111anskim i trgova\u010dkim parni\u010dnim predmetima u Republici Hrvatskoj skoro 400 dana za prvostupanjsku odluku \u0161to predstavlja jedno od najduljih trajanja postupaka me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU; u recentnim statistikama Europskog suda za ljudska prava Hrvatska stoji veoma lo\u0161e s izuzetno visokim brojem presuda u kojima se utvr\u0111uje povreda konvencijskih prava; na\u0161 akademik Jak\u0161a Barbi\u0107 na konferenciji o vladavini prava u organizaciji Akademije pravnih znanosti Hrvatske govori o pravnom sustavu koji se nalazi u rasutom stanju, prepunom kontradikcija i \u010dudnih prijevoda propisa, pravosudnom sustavu u kojemu je nemogu\u0107e prognozirati ishod spora te o sustavu o \u010dijem radu javnost nema saznanja \u010dime se \u010dini opasan otklon od starog postulata Lorda Hewarta \u201eJustice must not only be done, but must also be seen to be done\u201c; na\u0161 novoizabrani predsjednik suda Radoslav Dobroni\u0107 u svojem programu rada kandidata za poziciju predsjednika Vrhovnog suda spominje nasu\u0161nu potrebu da se sredi sudska praksa i da se jednom donesene odluke o nekom pitanju kasnije primjenjuju bez ikakvih izuzetaka obrazla\u017eu\u0107i svoj stav \u010dinjenicom da samo zemlje koje su to uspjele posti\u0107i mogu biti razvijene i imati potrebnu razinu pravnog reda; na\u0161i prakti\u010dari odvjetnici govore o razli\u010ditim problemima u primjeni zakona pri \u010demu na mnoge ukazuju tijekom zastupanja stranaka u postupcima (u tom smislu dovoljno je pogledati izdanja \u010dasopisa \u201cOdvjetnik\u201d koji izdaje Hrvatska odvjetni\u010dka komora); ispada da u mnogim situacijama niti sama dr\u017eava ne vjeruje doma\u0107em pravosu\u0111u jer je poznato da se me\u0111unarodne investicije nerijetko preferiraju na razli\u010dite na\u010dine pa se u posebnim ugovorima sa stranim investitorima i vlasnicima redovito nalaze klauzule koje isklju\u010duju nadle\u017enost dr\u017eavnog pravosu\u0111a pa u tom smislu i ne treba \u010duditi trenutna niska razina percepcije neovisnosti pravosu\u0111a od strane gra\u0111ana.  U kona\u010dnici ovdje mo\u017eemo spomenuti i \u010dinjenicu kako je pravosu\u0111e optere\u0107eno s pregr\u0161t skandala, afera i krimogenih radnji koje vjerojatno nikada ne bi bile otkrivene da ih nisu otkrili i prikazali mediji, \u010dinjenicu koja je mo\u017eda obi\u010dnim gra\u0111anima i najbli\u017ea s obzirom na relativno \u010desta medijska izvje\u0161tavanja o problemu, a svemu mo\u017eemo pribrojiti (klini\u010dka) saznanja da se brojni gra\u0111ani opravdano \u017eale na u\u010dinkovitost rada i prakse sudova i drugih dr\u017eavnih tijela kada je rije\u010d o njihovim predmetima.   <\/p>\n

Vlada Republike Hrvatske ima malo druk\u010dije vi\u0111enje problema. Vlada isti\u010de sasvim sigurno to\u010dnu konstataciju da incidenti i kriminalne radnje osoba koje rade u pravosu\u0111u predstavljaju pojedina\u010dne ekscese s obzirom na visok broj predmeta koje pravosu\u0111e ima u radu, redovito se isti\u010de niz pozitivnih pomaka poput digitalizacije dijela poslovanja, ulaganja u sudske zgrade, kontinuiranog rada na pripremi reformskih aktivnosti i pripremi zakona radi unaprje\u0111enja sustava i sli\u010dno. Kako to primje\u0107uje predsjednik Vrhovnog suda Dobroni\u0107 u svom programu rada, iako se u posljednje vrijeme otvoreno govori o tome da pravosu\u0111e predstavlja jednu od najslabijih to\u010daka hrvatskog dr\u017eavnog ustroja, sudbena vlast zauzimaju\u0107i obrambeni stav staje uz bok Vladi pozivaju\u0107i se na odre\u0111ene statisti\u010dke podatke kao dokaz o radu i uspje\u0161nosti u radu sudova. Ti statisti\u010dki podaci su mahom izra\u017eeni u izvje\u0161\u0107ima koje predsjednik Vrhovnog suda na godi\u0161njoj razini podnosi Hrvatskom saboru. Istina je, pak, da su dostupni statisti\u010dki podaci u mnogim pogledima manjkavi te da dana statistika nije dovoljno precizna i dobra. Nije rije\u010d o tome da su dane pogre\u0161ne informacije o broju predmeta u radu te o tome da taj broj predmeta doista nije visok, ve\u0107 o tome da nije u\u010dinjena njihova precizna analiza i klasifikacija uklju\u010duju\u0107i i onu prema njihovom sadr\u017eaju. Primjerice op\u0107i pregled kretanja predmeta prema vrsti iz Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu otkriva da u broju kretanja predmeta prete\u017eu predmeti koji nisu parni\u010dne naravi (kao uglavnom najzahtjevniji predmeti za rje\u0161avanje), ve\u0107 zemlji\u0161noknji\u017eni, ovr\u0161ni i drugi predmeti koji se mahom rje\u0161avaju bez provo\u0111enja rasprave i potrebe da se stranke pojavljuju u sudu. Nadalje, kada je rije\u010d o parni\u010dnim predmetima uop\u0107e ne postoji analiza i naznaka \u010dinjenice da je puno predmeta \u010dinjeni\u010dno i pravno identi\u010dno, a rije\u010d je o predmetima koji se godinama kvase na sudovima unato\u010d postojanju cijelog niza kona\u010dnih odluka s precedentnim u\u010dinkom.  Notorna je \u010dinjenica da je na na\u0161e sudove samo u ovom pandemijskom razdoblju pristiglo vi\u0161e desetaka tisu\u0107a sindikalno iniciranih pojedina\u010dnih tu\u017ebi zaposlenika javnih slu\u017ebi, prije smo imali masovni priljev predmeta vezanih uz isplatu bo\u017ei\u0107nica, regresa i razlika u pla\u0107i, a jo\u0161 uvijek imamo ogroman broj postupaka vezanih uz kredite denominirane u \u0161vicarskim francima. Samo za ilustraciju: mediji prenose informaciju prema kojoj je Op\u0107inski sud u Splitu u mjesecu sije\u010dnju 2020. godine zaprimio vi\u0161e radnih sporova nego cijele 2019. godine. Iako veoma upitnog doma\u0161aja, s velikim potencijalom za nano\u0161enje direktnih (prora\u010dun) i indirektnih \u0161teta (funkcioniranje sustava), nastojanja da se predmeti koji su davnih dana odlu\u010deni i za koje znamo kako \u0107e zavr\u0161iti svejedno provuku po sudovima te\u0161ko mogu biti opravdani bilo kakvim ra\u010dunicama i kalkulacijama na strani tu\u017eenika (ovo prvenstveno iz perspektive funkcioniranja pravosu\u0111a i dobrobiti za sustav). Jednako tako trebamo znati da postoji nevjerojatna koli\u010dina parni\u010dnih predmeta u kojima su tu\u017eitelj i tu\u017eenik firme koje djeluju unutar iste grupe jednog vlasnika (ovo je primjerice situacija kada jedna firma iz sastava Hrvatskih \u017eeljeznica tu\u017ei drugu ili pokre\u0107e neki drugi dugotrajni i skupi postupak) ili, pak, kada se vode iscrpljuju\u0107e i dugotrajne parnice izme\u0111u jedinica lokalne uprave i samouprave i\/ili same dr\u017eave i javnopravnih tijela. Kamate, sudski tro\u0161kovi i druge \u0161tete kojima rezultira takvo jedno stanje o\u010dito nikoga ne zabrinjavaju.  <\/p>\n

U situaciji visokog priljeva predmeta vlast prvenstveno mora u\u010diniti analizu treba li o svim tim predmetima odlu\u010divati sud, a ukoliko treba tada je potrebno analizirati je li potrebno i na koji se na\u010din mo\u017ee provesti daljnja trija\u017ea odnosno stimulirati stranke da se neki predmeti okon\u010daju sporazumno umjesto na sudu.    <\/p>\n

Na\u017ealost, ve\u0107 sam spomen reformi, napretka i pobolj\u0161anja pravosu\u0111a me\u0111u zainteresiranom javno\u0161\u0107u izaziva resantiman i skepsu. Svima je poznato da protekle reforme i reformski zahvati nisu doveli do su\u0161tinskih promjena i zna\u010dajnog napretka, u naravi promjena koje bi od pravosu\u0111a doista u\u010dinile moderan i u\u010dinkovit SERVIS<\/u> za gra\u0111ane i pravne osobe.  \u0160to je potrebno i je li uop\u0107e mogu\u0107e ne\u0161to odmah u\u010diniti kako bi se stanje u kratkom roku popravilo jest pitanje za milijun dolara. Naime, neki komplicirani mehanizam je lako pokvariti, ali te\u0161ko pravilno i kvalitetno nanovo poslo\u017eiti. Pravosu\u0111e je upravo jedan veliki mehanizam na \u010diju pravilnu funkcionalnost utje\u010de cijeli niz \u010dimbenika, u naravi samostalnih no ipak me\u0111usobno povezanih kota\u010di\u0107a koji zajedno \u010dine jedan ve\u0107i stroj.<\/p>\n

Me\u0111utim, ipak se bez velikog i dubioznog promi\u0161ljanja mo\u017ee re\u0107i \u0161to je mogu\u0107e odmah ili u relativno kratkom vremenskom roku poduzeti kako bi se neke stvari u dogledno vrijeme popravile. Naprimjer svi znamo da je pravo kao i mnoge druge djelatnosti pogo\u0111eno digitalizacijom. Postojanje sveprisutne digitalizacije, sve mo\u0107niji programi i sustavi koji \u0107e u budu\u0107nosti funkcionirati na principu umjetne inteligencije ne zna\u010di nu\u017eno da je po\u017eeljno sve pravosudne procese digitalizirati pa tako i sve rasprave po\u010deti odr\u017eavati putem videokonferencije na daljinu. S druge strane nema nikakvog smisla izmijeniti propis i uvesti pravilo u tonskom snimanju rasprava pred sudom pa imati situaciju da vi\u0161e od deset godina nakon stupanja na snagu nove odredbe sudovi i dalje ne snimaju ro\u010di\u0161ta iako je rije\u010d o iznimno korisnom alatu koji mo\u017ee pomo\u0107i prilikom ocjene iskaza i ustanovljenja \u0161to je doista izre\u010deno i prigovoreno tijekom postupka.  Isto tako nije normalno niti dopustivo da se odluke sudova ne mogu prona\u0107i i vidjeti na sudskim web stranicama. Ukoliko se posjete stranice \u017eupanijskih sudova tada je lako uvidjeti da se pod izbornicima sudske prakse rijetko mogu prona\u0107i korisne, u praksi uglavnom nikakve informacije, ovo unato\u010d tome da je jedna od va\u017enih okolnosti za upu\u0107ivanje priziva najvi\u0161em sudu okolnost da ni\u017ei sudovi produciraju nejedinstvenu praksu. Na\u017ealost u tom smislu Republika Hrvatska jako zaostaje i takvo stanje nije dobro za pravnu sigurnost pa je nu\u017eno \u010dim prije poduzeti radnje kako bi se sve sudske odluke adekvatno objavljivale na internetu. Ima li smisla sada\u0161nju strukturu i brojnost sudova odr\u017eavati ako znamo da postoje stalne slu\u017ebe u \u010dijim zgradama sanitarni \u010dvorovi sli\u010de onima na neodr\u017eavanim stadionima \u0161to, dakako, predstavlja manje va\u017ean aspekt od onoga da prostorna organizacija sudovanja treba biti takva da omogu\u0107ava kvalitetan protok pravnog znanja i informacija izme\u0111u sudaca i vije\u0107a, a nipo\u0161to takva da permanentno obrazovanje sudaca te dostupnost temeljne literature i databaza podataka budu iznimka umjesto pravilo.  U tom smislu odr\u017eavanje stalnih slu\u017ebi s malim brojem sudaca treba \u010dim prije prekinuti i brojno stanje sudova prilagoditi stanju cestovne povezanosti i geografskim specifi\u010dnostima hrvatskih krajeva.  Hrvatska ne mo\u017ee i ne smije imati previ\u0161e sudskih centara jer smo mala dr\u017eava koja prostornu organizaciju sudova mora prilagoditi svojim specifi\u010dnostima i postoje\u0107im okolnostima.<\/p>\n

Kvalitetu sudovanja tako\u0111er treba unaprijediti, a to se mo\u017ee u\u010diniti samo ukoliko se razvije op\u0107a svijest o naslonjenosti hrvatskog pravnog sustava na germanski pravni krug i pravni sustav EU, uz adekvatno prou\u010davanje nalaza iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Postoji bojazan da je zaostajanje hrvatske pravne prakse i teorije za komparativnim uzorima toliko uznapredovalo da se doista mo\u017ee govoriti o malformaciji koja \u0107e se sanirati tek kada se shvati va\u017enost interpretacije pravnih normi kroz prizmu temeljnih pravnih na\u010dela te spozna potreba da suci budu ne samo neovisni i nepristrani, ve\u0107 i prikladno profesionalno kreativni. Jasno je kako se ovdje navode samo neki razlozi zbog kojih je hrvatsko pravosu\u0111e za\u0161lo u stranputicu. U skladu s konceptom kompleksnog stroja koji se sastoji od niza kota\u010di\u0107a i na koji utje\u010de cijeli niz \u010dimbenika rje\u0161enje nastalog stanja treba tra\u017eiti u kombinaciji mjera koje \u0107e iznjedriti jedan novi na\u010din \u201ecase managementa\u201c, kontinuiranu samostalnu i skupnu edukaciju sudaca i op\u0107enito pravosudnih djelatnika, smanjenu gusto\u0107u i druk\u010diju teritorijalnu organizaciju sudova, uporabu modernih digitalnih rje\u0161enja, eventualno uvo\u0111enje porotnog sudovanja u nekim vrstama postupaka te jedno novo propitivanje uloge sudova \u0161to bi idealno moglo rezultirati selektiranjem pravnih problema i situacija koje bi stranke rje\u0161avale u sudskim postupcima. Ne postoji samo jedan uzrok nastalog stanja pa u tom smislu cjelovito rje\u0161enje ne treba tra\u017eiti u promjeni jednog ili samo nekolicine elemenata.   <\/p>\n

Pesimisti\u010dka predvi\u0111anja glede mogu\u0107nosti da se dogode pozitivne i relativno brze promjene ipak ne trebaju nadvladati optimisti\u010dka nastojanja da se u\u010dine korisni iskoraci. Statisti\u010dki podaci pokazuju kako je hrvatsko pravosu\u0111e jako dobro kadrovirano (Hrvatska je me\u0111u dr\u017eavama s najve\u0107im brojem sudaca me\u0111u zemljama \u010dlanicama Vije\u0107a Europe), a zahvaljuju\u0107i financijskoj pomo\u0107i iz Europe u okviru plana za oporavak od pandemije ve\u0107 su rezervirana velika sredstva koja bi se trebala utro\u0161iti za pobolj\u0161anje pravosu\u0111a. Budu\u0107i da su dosada\u0161nja ulaganja i reforme pokazale da pogre\u0161na terapija ne mo\u017ee imati povoljan u\u010dinak na pogre\u0161no dijagnosticirano stanje od odlu\u010dne va\u017enosti je da se razmotri kakva terapija nama treba, a to nije mogu\u0107e bez precizne detekcije bolesti. U protivnom napredak \u0107e izostati, a vladavina prava ostati nedosti\u017ean ideal, puka formulacija pogodna za uporabu u dnevno-politi\u010dke svrhe.      <\/p>\n

Vladavina prava i pravno (klini\u010dko) obrazovanje <\/strong><\/p>\n

Pravno obrazovanje u Republici Hrvatskoj nalazi se u dubokoj krizi koja je dodatno produbljena s pandemijom i provo\u0111enjem virtualne i\/ili hibridne nastave. Razlozi za nastalu krizu su vi\u0161estruki, ali nema sumnje da je temeljni razlog koji je doveo do sada\u0161njeg stanja nesposobnost da se shvate promjene koje se doga\u0111aju u dru\u0161tvu, potom promjene u pravu i pravnom sustavu te naposlijetku na\u010din na koji pravo funkcionira u praksi, a pone\u0161to bi se mo\u017eda moglo pripisati obi\u010dnom oportunizmu, nedostatku me\u0111unarodnog iskustva, promociji interesa organizacija radi bolje realizacije pojedina\u010dnog interesa naspram promocije interesa studenata itd. Situacija u kojoj su se na\u0161li tj. na\u0161la ve\u0107ina pravnih fakulteta i drugih \u0161kola koje provode obrazovanje u segmentu prava, a rije\u010d je o upisivanju znatno manje studenata nego \u0161to je to odobreno politikom kvota ve\u0107 samo po sebi govori o razmjerima problema koji \u0107e u budu\u0107nosti dodatno eskalirati. Postoji opravdana bojazan da bi kona\u010dni rezultat mogao biti takav da \u0107e za pravo optirati samo mali broj neodlu\u010dnih i temeljnim znanjem slabo potkovanih srednjo\u0161kolaca nesposobnih za \u0161iroku kriti\u010dku diskusiju \u0161to \u0107e potencijalno dovesti do daljnjeg dezavuiranja kriterija koji su posljednji udar do\u017eivjeli s uvo\u0111enjem virtualnih i hibridnih nastava i s tim povezanih praksi.<\/p>\n

Svo\u0111enje pravnog obrazovanja na niske grane dovelo je do toga da je vrijednost \u201ckile mozga\u201d diplomiranog pravnika bez dodatnih i posebnih znanja danas u na\u0161im ekonomskim okolnostima mala.  Svima upu\u0107enijima je poznato da osobe osposobljene za poslova u sektoru zdravstva, gra\u0111evinarstva, strojarstva, ra\u010dunarstva i informacijskih tehnologija, ali i nekih sasvim prozai\u010dnih (zanatskih) zanimanja poput pripreme hrane i nekih drugih mogu na godi\u0161njoj razini ostvariti puno bolje financijske probitke nego uzoran pravnik po\u010detnik. Predmetno stanje je op\u0107epoznata \u010dinjenica \u0161to otvara mogu\u0107nost da u narednom vremenu interes za studiranje prava dodatno padne ili, u najbolju ruku, nastavi oscilirati niskim razinama iako treba znati kako pravo nikada nije niti \u0107e biti lo\u0161 izbor s obzirom na \u010dinjenicu da je pravo studij koji (za razliku od mnogih studija) pru\u017ea ipak relativno \u0161irok dijapazon mogu\u0107nosti, na\u017ealost bitno ograni\u010den u prekograni\u010dnom i me\u0111unarodnom kontekstu s obzirom na programe koji se trenutno nude.<\/p>\n

Ono \u0161to je va\u017eno shvatiti je da nije za\u010du\u0111uju\u0107e i nelogi\u010dno kada prevelika produkcija u dr\u017eavama slabe ekonomije uz druge faktore koji mogu postojati unutar specifi\u010dnog sektora dovede do pada vrijednosti cijene rada odre\u0111enih zanimanja. Svojevremeno je predsjednik Hrvatske odvjetni\u010dke komore apelirao da se shvati kako je Republici Hrvatskoj dovoljan jedan pravni fakultet s obzirom da odvjetni\u0161tvo nema kapacitete zaposliti sve koji zavr\u0161avaju pravni studij. \u0160tovi\u0161e, mora biti jasno kako za mnoge poslove iz sektora odvjetni\u0161tva i pravosu\u0111a koji se danas obavljaju ne trebate nekoga tko je diplomirao pravo ve\u0107 radnika koji je sposoban uredno administrirati predmete i raditi neke druge poslove.  Na\u010din na koji funkcionira sustav u pojedinim svojim elementima mo\u017ee se lako nau\u010diti i doku\u010diti i za to nije potreban nikakav petogodi\u0161nji fakultet. Naravno, rad u dr\u017eavnim i lokalnim upravnim tijelima za diplomirane pravnice i pravnike uvijek predstavlja mogu\u0107nost i opciju me\u0111utim nije isklju\u010deno da \u0107e se kona\u010dno ustanoviti kako rast broja zaposlenih u institucijama, ustanovama i tijelima koja su financijski naslonjeni na dr\u017eavni prora\u010dun ima svoje organske limite jer i ptice na grani znaju da u Hrvatskoj imamo previ\u0161e organizacija i jedinica koje postoje radi ljudi koji su u njima zaposleni, a ne radi u\u010dinkovitog obavljanja posla i servisiranja korisnika.  Nije rije\u010d samo i isklju\u010divo o zapo\u0161ljivosti mladih pravnika jer je lako mogu\u0107e da \u0107e u budu\u0107nosti radnih prilika i za stare i za mlade biti mnogo na raznim stranama. Nije nezamislivo da se pravnici po\u010dnu okretati drugim poslovima (treba provjeriti je li to ve\u0107 sada slu\u010daj), ovo primarno zbog promjena prilika na tr\u017ei\u0161tu rada uvjetovanih lo\u0161om demografskom situacijom, me\u0111utim tada se postavlja pitanje je li uop\u0107e imalo smisla godinama studirati pravo ili je trebalo optirati za neki drugi studij i zanimanje.  <\/p>\n

Idealan pravnik je danas je osoba \u0161irokih pogleda i nazora, osoba sposobna voditi argumentima potkovanu kriti\u010dku diskusiju, osoba koja je nakon zavr\u0161etka studija sposobna uzeti neki prosje\u010dno slo\u017een predmet u rad i na njega dati odgovaraju\u0107e rje\u0161enje u materijalnopravnom i postupopravnom pogledu (ovo neovisno o tome o kojoj temeljnoj pravnoj grani govorimo).   <\/p>\n

To je upravo ono \u0161to se radi u okviru pravog klini\u010dkog obrazovanja i Pravne klinike Pravnog fakulteta u Osijeku OSIJEK PRO BONO \u2013 nastoji se studente upoznati sa svakakvim pravnim situacijama s kojima su stvarni ljudi suo\u010deni nakon \u010dega oni imaju zadatak prou\u010diti njihov predmet i pru\u017eiti im odgovore. Ako imamo na umu na\u010din na koji je mahom strukturirana nastava na na\u0161im Fakultetima tada \u0107emo uvidjeti da je premalo, ako uop\u0107e, naglasak na judikaturi i pravnoj praksi kao bazi za prou\u010davanje i u\u010denje prava, dakle sustavu koji po\u010diva na propitivanju raznih stvarnih i izmi\u0161ljenih slu\u010dajeva i situacija koje potom iziskuju promi\u0161ljanje i raspravu. Pozitivno pravo se najbolje u\u010di kroz izu\u010davanje konkretnih situacija i predmeta, puno bolje nego iz prezentacija, skripti i knjiga koje ne spominju prakti\u010dnu komponentu. U ovakvom sustavu pravnog obrazovanja koji mi njegujemo lako se mo\u017ee dogoditi da netko zavr\u0161i pravni fakultet, a nije u stanju napraviti obradu nekog konkretnog slu\u010daja, evocirati \u017ealbene razloge na op\u0107enitoj razini ili rezonirati tipove sudskih postupaka, ne\u0161to re\u0107i o hijerarhiji izvora prava u pojedinim dru\u0161tvenim odnosima,  napisati dopis ili podnesak u nekoj jednostavnoj pravnoj stvari, imati osje\u0107aj o ulozi pravnih na\u010dela u sustavu prava ili bar svijest o odnosu hrvatskog i europskog prava koje nas polako preuzima ili naprosto primjereno komentirati neko dru\u0161tveno i pravno stanje.  Stoga je jako va\u017eno da studenti koji studiraju pravo prema pravu gaje kakvu-takvu simpatiju te da pokazuju spremnost na sa\u017eivljenje s pravom pa klini\u010dko obrazovanje treba sagledavati kao korisno i u tom pogledu. Ono ima veliki kapacitet senzibilizirati studente za probleme u dru\u0161tvu i omogu\u0107iti im da vide \u0161to se sve doga\u0111a u dru\u0161tvu i pravnoj praksi.  <\/p>\n

Ako gornje retke poku\u0161amo staviti u kontekst s vladavinom prava tada valja re\u0107i da vladavina prava ne mo\u017ee egzistirati u sustavu gdje pravo mo\u017ee upisati svatko i gdje ne postoji stroga vanjska post festum kontrola elementarnih pravnih znanja i sposobnosti. Dakle, realizacija vladavine prava osim reforme pravosu\u0111a podrazumijeva i bitnu promjenu u na\u010dinu podu\u010davanja studenata te u tom smislu novo strukturiranje nastavnih sadr\u017eaja i kriterija. Studente treba prestati lagati i treba im od po\u010detka prikazivati \u0161to pravo doista jest pa tako napokon treba otvoreno re\u0107i da je sudska praksa jako va\u017ean izvora prava, nipo\u0161to supsidijaran zato \u0161to danas \u017eivimo u EU koja \u0161tuje sistem presedana.  Studentima treba objasniti i pokazati i to da je na\u0161 pravni sustav u velikom neredu, da se doga\u0111aju mnoge nepo\u0161tene prakse, postoji puno nelogi\u010dnosti i snala\u017eenje u cijeloj pri\u010di, golemoj masi propisa i kojekakvih odluka niti najboljima i najiskusnijima vi\u0161e nije lako \u0161to ne zna\u010di da ne treba stremiti ka tome da se u\u010dini sve kako bi se studenti osposobili za navigaciju kroz pravni sustav u postoje\u0107im okolnostima. To je tako\u0111er mogu\u0107e napraviti samo ukoliko se svestrano poti\u010de kriti\u010dko mi\u0161ljenje i diskusija te u\u010denje na bazi problema i primjera.<\/p>\n

Ako uzmemo da je dio onoga \u0161to je prethodno re\u010deno to\u010dno tada nema sumnje da je vrijeme za bitne promjene u sustavu pravnog obrazovanja \u010dime bi se posredno potaknuli i pozitivni trendovi u uspostavi dr\u017eave vladavine prava.<\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Jelini\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u Uvod Na\u0161im studentima, profesorima, pravnim prakti\u010darima, ali i drugim osobama koje redovito prate doga\u0111anja iz politi\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota poznato je da se pojam \u201cvladavina prava\u201d svestrano i svakodnevno rabi u pravnoj…<\/p>\n","protected":false},"author":1044,"featured_media":612,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\nO vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u Uvod Na\u0161im studentima, profesorima, pravnim prakti\u010darima, ali i drugim osobama koje redovito prate doga\u0111anja iz politi\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota poznato je da se pojam \u201cvladavina prava\u201d svestrano i svakodnevno rabi u pravnoj...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-01-19T08:46:45+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"640\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"426\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"zvonimirjelinic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"27 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/\",\"name\":\"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\\u0107 - Home Page\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg\",\"width\":640,\"height\":426},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#webpage\",\"url\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610\",\"name\":\"O vladavini prava i stanju u gra\\u0111anskom pravosu\\u0111u - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\\u0107 - Home Page\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-01-19T08:46:45+00:00\",\"dateModified\":\"2022-01-19T08:46:45+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"O vladavini prava i stanju u gra\\u0111anskom pravosu\\u0111u\"}]},{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#webpage\"},\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\"},\"headline\":\"O vladavini prava i stanju u gra\\u0111anskom pravosu\\u0111u\",\"datePublished\":\"2022-01-19T08:46:45+00:00\",\"dateModified\":\"2022-01-19T08:46:45+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#webpage\"},\"wordCount\":5412,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\"},\"image\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg\",\"articleSection\":[\"Uncategorized\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#respond\"]}]},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52\",\"name\":\"zvonimirjelinic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g\",\"caption\":\"zvonimirjelinic\"},\"logo\":{\"@id\":\"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","og_description":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u Uvod Na\u0161im studentima, profesorima, pravnim prakti\u010darima, ali i drugim osobama koje redovito prate doga\u0111anja iz politi\u010dkog i dru\u0161tvenog \u017eivota poznato je da se pojam \u201cvladavina prava\u201d svestrano i svakodnevno rabi u pravnoj...","og_url":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610","og_site_name":"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","article_published_time":"2022-01-19T08:46:45+00:00","og_image":[{"width":640,"height":426,"url":"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"zvonimirjelinic","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"27 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website","url":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/","name":"Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","description":"","publisher":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg","contentUrl":"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg","width":640,"height":426},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#webpage","url":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610","name":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u - Izv. prof. dr. Zvonimir Jelini\u0107 - Home Page","isPartOf":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#primaryimage"},"datePublished":"2022-01-19T08:46:45+00:00","dateModified":"2022-01-19T08:46:45+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u"}]},{"@type":"Article","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#article","isPartOf":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#webpage"},"author":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52"},"headline":"O vladavini prava i stanju u gra\u0111anskom pravosu\u0111u","datePublished":"2022-01-19T08:46:45+00:00","dateModified":"2022-01-19T08:46:45+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#webpage"},"wordCount":5412,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52"},"image":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#primaryimage"},"thumbnailUrl":"http:\/\/from.hr\/zvonimirjelinic\/files\/2022\/01\/Procedure-Established-by-law-vs-Due-Process-of-Law.jpg","articleSection":["Uncategorized"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/?p=610#respond"]}]},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#\/schema\/person\/902802c132d5af8d138cf9882ffcea52","name":"zvonimirjelinic","image":{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/75deb054044120dc99dc4bb5ddfca5f7?s=96&d=blank&r=g","caption":"zvonimirjelinic"},"logo":{"@id":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/#personlogo"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/610"}],"collection":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1044"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":613,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/610\/revisions\/613"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/612"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/zvonimirjelinic.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}