Studiranje u Freiburgu vs. studiranje u Osijeku

Piše: Isidora Stanić, studentica V. godine integriranog studija na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku

Još dok sam bila učenica II. gimnazije u Osijeku, s kojom sam proputovala veliki dio Europe i gdje sam naučila strane jezike, znala sam da jednoga dana želim otići i osjetiti kako je to studirati u Zapadnoj Europi. Tako sam se već na prvoj godini fakulteta raspitivala kod studenata viših godina studija koji su bili na Erasmus programu kakva su njihova iskustva i kako je to studirati „vani“. Nakon poduljeg istraživanja koji pravni fakultet bi bio najbolji za mene i prikupljanja informacija o samom odlasku na Erasmus; odlučila sam se prijaviti na Albert- Ludwigs Universität u Freiburgu i  nedugo nakon odaslane prijave povratno sam dobila njihovo prihvatno pismo.

Freiburg je grad u jugozapadnoj Njemačkoj, koji se nalazi u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Ovaj pitoreskni grad s nešto više od 220 000 stanovnika naziva se i najsunčanijim gradom Njemačke budući da statistika pokazuje kako je upravo Freiburg grad s  najviše sunčanih dana godišnje u cijeloj Njemačkoj. Iz njega se Europa čini kao na dlanu, budući da se nalazi u neposrednoj blizini Švicarske i Francuske. Zbog razvijene mreže brzih vlakova sve vam je blizu i lako dostupno.a svakako je dobra okolnost blizina izvrsnog aerodroma koji se nalazi na tromeđi Francuske, Švicarske i Njemačke – aerodroma u Baselu. Upravo je Osijek do prije nekog vremena imao avionsku vezu s Baselom koju sam osobno više puta koristila i koja je iz nekog razloga ukinuta. Ono po čemu je Freiburg posebno poznat jest da je to pravi studentski i sveučilišni grad. Albert Ludwig Universität u Freiburgu osnovano je 1457. godine i ubraja se u najstarija njemačka sveučilišta. Ovo sveučilište je jedno od najpopularnijih u Njemačkoj, ono broji 11 fakulteta, a studentska populacija broji približno 15000 studenata. Od toga 17,5% studenata čine studenti iz cijeloga svijeta, odnosno studenti 120 različitih nacija, što samo po sebi dovoljno govori o tome koliko je ovo sveučilište međunarodno prepoznato i priznato. Na stranici The World University Rankings Sveučilište u Freiburgu uvršteno je na 83. mjesto na ljestvici svjetskih sveučilišta za 2021. godinu. Čak 19 dobitnika Nobelove nagrade studiralo je ili vršilo istraživanja na ovom Sveučilištu. Fokus je na interdisciplinarnosti i inovaciji. Freiburg slovi i za “Zeleni grad”, tako da je stupanj osviještenosti po pitanju ekologije i obnovljivih izvora energije iznimno visok. Česti su prosvjedi mladih protiv klimatskih promjena, otpad se strogo reciklira, a na zgradama ćete vidjeti solarne panele i to ne samo na krovovima već i na fasadama.

Studiranje je besplatno, kako za studente iz Europske unije tako i za studente trećih država. Plaća se samo simbolična administrativna taksa koja iznosi oko 200 eura za cijelu akademsku godinu, a za Erasmus studente ona je i duplo niža. Najpopularniji oblik smještaja za studente su studentski domovi, koji nisu nalik standardnim domovima na koje smo “navikli” u Republici Hrvatskoj. Naime, radi se o cijelim kompleksima zgrada rezerviranim samo za studente. Tipičan studentski smještaj, poznatiji kao “Wohnegemeinschaft”, sastoji se od zajedničke kuhinje, dnevnog boravka i kupaonice, a svaki student unutar stana ima svoju sobu. Kod nas je još uvijek praksa da dva ili više studenata dijele sobu, što svakako otežava pravo na privatnost ili ometa koncentraciju pri učenju. Pomoć prilikom traženja smještaja dobijete odmah na početku procesa upisa od strane fakulteta i ostalih administrativnih službi koje se time bave i doista, u vrlo brzom roku dobijete smještaj sukladno vašim potrebama i financijskim mogućnostima. Još jedna od pozitivnih strana studiranja u Freiburgu jest ta da na početku semestra imate mogućnost kupiti tzv. “Semesterticket” koji vrijedi 6 mjeseci, a imate mogućnost koristiti sve vrste javnog transporta po cijeloj regiji Schwarzwalda za otprilike 90 eura, što je simbolično naspram mogućnosti koje vam pruža.

Pravni fakultet vam pruža mogućnost studiranja kako na njemačkom tako i na engleskom jeziku, Možete upisati i predmete koji nisu povezani s vašim poljem studiranja, pa sam ja optirala za predavanja iz međunarodne politike i međunarodnih odnosa, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Još jedna izvrsna mogućnost je ta da postoje tečajevi stranih jezika koje možete pohađati u okviru nastave i to potpuno besplatno, a izbor je šarolik, sve od njemačkog, do arapskog, perzijskog, hebrejskog, itd. Od predmeta namijenjenih studentima prava, možete odabrati slušati predmet na njemačkom jeziku, a kasnije ga polagati na engleskom ili vice versa. Profesorski kadar čine profesori iz cijeloga svijeta što dodatno širi spektar znanja koje ćete steći. Tako sam npr. predmet Uvod u kinesko pravo slušala kod docentice s Pravnog fakulteta u Pekingu, Pravnu filozofiju kod profesora iz Brazila, a i njemački predavači su često profesori koji su svoje L.L.M. titule ili doktorate stekli na prestižnim sveučilištima kao što su to Harvard, NYU, Oxford, Yale i slično. Nastava nije suhoparna, nema uobičajenih ex cathedra predavanja na koje smo navikli kod nas. Radi se mnoštvo case- studya, pišu se zadaće i pravna mišljenja. Zanimljivo je, a ujedno i poražavajuće da se kod nas ne uči studente stilovima pisanja pravnih mišljenja, dok su kolege iz Španjolske, Finske, Švedske i ostalih europskih zemalja, kako sam mogla primijetiti, imali osnovna znanja o načinima pisanog izražavanja i prijenosu tijeka misli na papir. No i to sam naučila, što je još jedan od benefita studiranja na fakultetu čiji program i nastavni pristup doista nastoji studentima pružiti znanje i ugraditi sposobnost (kritičkog) mišljenja. U okviru nastave iz kaznenog procesnog prava smo imali priliku prisustvovati raspravama na sudu svaki tjedan, te smo imali organizirane posjete državnom odvjetništvu i zatvoru u Freiburgu, Bili su organizirani i posjeti sudovima u Karlsruheu (tamo se nalazi Njemački federalni ustavni sud, njegovo sjedište nije u Berlinu), Stuttgartu, itd. kako bi se studenti što bolje upoznali s hijerarhijom i organizacijom njemačkih sudova. Jedan od highlighta studiranja u Freiburgu jest taj da smo zbog neposredne blizine Strasbourga pratili suđenje Alexei Navalni vs. Russia na Europskom sudu za ljudska prava. Gledati te rasprave uživo i biti dio javnosti prisutne na suđenju je neprocjenjivo iskustvo koje da nije bilo Erasmusa ne bih nikada doživjela. Isto tako, prisustvovali smo sastanku Vijeća Europe gdje smo imali priliku vidjeti sve relevantne političare današnjice, razne premijere, predsjednike država, slušati govore prinčeva i princeza. Ovakav oblik nastave iz koje neposredno učite promatrajući vam daje znanje o mehanizmima i funkcioniranju institucija koje jednostavno nikada nećete zaboraviti.

Što se tiče ocjenjivanja na kraju semestra treba istaknuti kako se uglavnom odvijaju pisane provjere znanja radi osiguranja objektivnosti.  Najviše vremena u Freiburgu sam svakako provela u Sveučilišnoj knjižnici koja je otvorena 00-24. U knjižnicu se ulazi s magnetskom studentskom iskaznicom koja vam služi ujedno služi i kao kartica za plaćanje po povoljnijim studentskim cijenama u svim studentskim objektima te kao ključ za ormarić za stvari. Knjižnica je moderna, možete uzeti koju god knjigu pronađete na policama, ne morate se prije uzimanja knjige nekome obraćati radi evidencija i slično, a postoji i “lounge” dio na svakom katu gdje se studenti druže u pauzama od učenja. Mjesto u knjižnici, čak i u večernjim satima često je teško pronaći.

Za Erasmus i ostale internacionalne studente se svaki vikend organiziraju izleti, tako recimo možete otići na advent u Colmar za 20 eura, posjet Baselu ili pak do sjevera Italije. Kako je Freiburg studentski grad tako su i mogućnosti za student nepresušne, postoji mnoštvo udruga studenata koje pokrivaju sve sfere, od sporta, teologije, klimatskih promjena, moot courtova, doslovno što god vas zanima. Ljudi su pristupačni i nemoguće je biti sam budući da se stalno nešto događa. Još jedna od pozitivnih strana jest mogućnost pronalaska studentskog posla, tzv. “Minijobb-a”, koji se podosta razlikuje od studentskih poslova u RH. Dok je kod nas uobičajena praksa da studenti rade puno radno vrijeme i bivaju iskorišteni od strane poslodavaca, upisuju godine na fakultetu samo radi “očuvanja” studentskih prava, u Njemačkoj je slika drukčija. Kao student u Njemačkoj graničeni ste satnicom i iznosom zarade koji ne može biti veći od 450 eura mjesečno, tako da student primarno studiraju, a sporedno obavljaju manje studentske poslove koji ne iziskuju previse vremena.

Od negativnih strana Erasmusa istaknula bih jedino (ne)priznavanje ispita od stane matične ustanove. Često je teško pronaći predmete koji se poklapaju najmanje 70% , budući da se radi o pravu, a to su uglavnom pozitivno pravni predmeti koji nisu harmonizirani niti unificirani na području Unije te se razlikuju od države do države. Unatoč tome, na kraju fakulteta uz diplomu dobijete i diploma supplement u kojem su nabrojani svi položeni ispiti za vrijeme mobilnosti te ocjene iz istih, a koji predstavljaju dodanu vrijednost vašem studiranju i nešto što će poslodavci u budućnosti svakako cijeniti.

Od Sveučilišta u Freiburgu Sveučilište u Osijeku bi svakako moglo puno naučiti. I Osijek se nalazi u neposrednoj blizini tri države, ima sve prirodne resurse i predispozicije za neku bolju budućnost. Osijek slovi za sveučilišni grad, ali kako bi se to održalo mora se kontinuirano ulagati i raditi na privlačenju mladih ljudi sa svih strana svijeta, ovo kroz inovativne pristupe i moderne studijske programe. Sam pristup mora se promijeniti kako i kod naših studenata koji uglavnom svoj studentski staž provedu kao „pasivni promatrači“, tako i samih profesora koji bi trebali biti pokretači promjena kao nositelji akademske zajednice. Nažalost, studirati pravo u Osijeku i biti student prava u Freiburgu su dvije sasvim različite stvari, a nema sumnje da je ova konstatacija primjenjiva i u odnosu na niz drugih studija koji se nude ovdje u Osijeku, Freiburgu, ali i drugdje u Zapadnoj Europi. 

Također potrebno je naglasiti kako studirati u inozemstvu nije više privilegija nekih imućnijih ljudi zato što se uz Erasmus ili neki drugi program razmjene doslovno može provesti akademska godina u inozemstvu te pri tome vidjeti kako neke stvari funkcioniraju u drugim državama. Bilo bi idealno kada bi nadležna tijela i profesori našeg sveučilišta dobre prakse studiranja iz Freiburga počeli primjenjivati i kod nas.