Zytglogge
Puno mjesta u Republici Hrvatskoj ima svoju priču s javnim toaletima. Postoji cijeli historijat kriminalnih javnih nabava sanitarija i izgradnje javnih toaleta, krađa kasica s dobrovoljnim ili manje dobrovoljnim prilozima za održavanje čistoće javnih toaleta, a postoji i niz priča o neodržavanju toaleta i slabih kulturnih i higijenskih navika njihovih korisnika.
Postojanje javnih toaleta seže daleko u prošlost jer je čovjek davno spoznao da uriniranje i defekacija predstavljaju nužnost i potrebu. Mislim da je netko davno bio rekao da su plaćanje poreza, smrt i odlazak na toalet radnje koje nitko ne može izbjeći pa nije čudno da su još u antičkim vremenina osmišljeni sustavi javnih zahoda koji se održavaju peru i čiste, sve to da bi se spriječilo obavljanje nužde na drugim, neprikladnim mjestima te općenito spriječilo širenje zaraza i štetnih imisija.
Nisam proučio kako je cijela stvar bila regulirana prošlosti i gdje su se nalazili javni toaleti u starom Osijeku, međutim nedavni prolazak preko relativno novog Trga slobode i potreba za uriniranjem otkrili su mi da građevina na kojoj velikim slovima piše WC nije u funkciji i da su vrata onoga što je, ovo pretpostavljam tumačeći znakove, trebalo biti javni toalet zapravo običan crni stakleni monument na kojem je istaknut zavaravajući sadržaj.
U ovo vrijeme korone kada su ugostiteljski objekti zatvoreni ili polufunkcionalni čovjek očigledno mora biti dovitljiv i pomoć zatražiti u nekoj od obližnjih trgovina ili, pak, sposoban zadržati otpadnu tekućinu u organizmu do prve (bolje) prilike. Uriniranje po nečemu što je veoma nalik na pisoar, a zapravo je riječ o instalaciji, pretpostavljam fontane na tom relativno sveže obnovljenom trgu ili uriniranje iza raslinja tik do kapucinskog samostana nedopustivo je, a i ujedno i uvredljivo. Ljudima koji imaju zdravstvenih problema ili piju neku terapiju pa imaju potrebu za učestalim mokrenjem sasvim sigurno nije lako snaći se kada je sve zatvoreno.
Ne znam zašto taj konkretni toalet – javni zahod na Trgu slobode nije u funkciji niti mi je poznato koliko javnih toaleta postoji i funkcionira u Gradu Osijeku. Nema sumnje da bi postojanje jednog javnog toaleta centru grada u koji bi pristup bio uvjetovan plaćanjem kovanicama (ovo po uzoru na milijun sličnih rješenja u Hrvatskoj i Europi) bio dobrodošlo rješenje, ponavljam posebno sada u vremenu kada su ljudi vrijeme provodili mahom na otvorenom prostoru. Upućenijima ne treba posebno naglašavati kako je upravo Trg slobode u vremenu korone postao stjecište staroga i mladoga svijeta, okupljalište prijatelja i obitelji s malom djecom.
U svijetu postoje različite solucije za javne toalete, od najmodernijih do najstarijih. Davno sam vidio u San Franciscu robotske toalete (self-cleaning toilets) koje, by the way, prati jedan inovativni model financiranja i održavanja. Naime, privatna kompanija koja ih je postavila ima pravo na kutijama toaleta prodavati novine i obavljati reklamno oglašavanje, pri čemu grad nema nikakve financijske i ine obveze u pogledu njihova održavanja ili plaćanja naknade za njihovo postavljanje. Opširnije o svemu v. ovdje.
Jedan drugi primjer ovdje želim istaknuti nalazi se nama puno bliže – u Bernu. U centru Berna nalazi se Zytglogge – jedna fenomenalna građevinska struktura iz 13. stoljeća, u naravi stražarski toranj s astrološkim satom iz 15. stoljeća, lokalitet koji turisti i svi koji se slučajno nađu u gradu jednostavno ne smiju propustiti (kompleks starog grada Berna je pod zaštitom UNESCA). Ne bi vjerovali, ali podno tornja nalazi se i stari ograđeni pisoar koji muškarci u potrebi mogu (is)koristiti kada prolaze ulicama grada. Dakle u Bernu u Švicarskoj gdje se pljuvanje po ulici najstrože kažnjava (kao uostalom i druge stvari, poput obaveze čišćenja iza kućnih ljubimaca, divlje vožnje po cestama i slično) možete se, da oprostite, besplatno popišati na UNESCOV toranj iz 13 stoljeća. Kod nas u Osijeku, koliko mogu vidjeti, ne možete se nigdje popišati, ali zato bar možete pljunuti gdje god poželite. Nije li napokon došlo vrijeme da stvari evoluiraju u obrnutom smjeru?
